Oglas

epa12358486 Italian actor Benedetta Porcaroli holds the Orizzonti award
RICCARDO ANTIMIANI / EPA

Zašto žene nisu dovoljno dobre: Venecija na udaru žestokih kritika, čelnici festivala se pravdaju da se nisu urotili protiv dama

29. jul. 2026. 17:13

Deni Bojl, Verner Hercog, Martin Mekdona, Florijan Zeler, Nani Moreti, Hirokazu Kore-eda, samo su neka od zvezdanih rediteljskih imena koja će svoja nova ostvarenja premijerno predstaviti na predstojećem, 83. izdanju Filmskog festivala u Veneciji.

Oglas

Jedan od najvećih i najznačajnijih filmskih festivala na svetu biće održan od 2. do 12. septembra, a Mostru će pohoditi i glumačke vedete, kakve su Robert Patinson, Džordž Kluni, Elen Berstin, Penelopa Kruz...

Nakon što su čelnici Venecijanskog filmskog festivala saopštili kojih će se 20 filmova nadmetati za nagradu Zlatni lav, ali i za Srebrnog lava, te Volpi kup za glumačka ostvarenja ili za Veliku nagradu žirija, u javnosti se, s jedne strane hvali umetnički direktor Venecije Alberto Barbera zbog impresivne selekcije, u kojoj nema toliko holivudskih naslova ili onih u produkciji Netfliksa i inih striming servisa, ali je, s druge strane, naišao na žestoku osudu. Razlog za buru negativnih reakcija jesu - dame.

epa12358463 Tunisian director Kaouther Ben Hania holds the Golden Lion
RICCARDO ANTIMIANI / EPA

U trci za Zlatnog lava naći će se novi film britanskog reditelja Denija Bojla "Ink", biografska priča o medijskom magnatu Rupertu Mardoku i njegovim mahinacijama, koji će i otvoriti 83. izdanje Venecije. Irski oskarovac Martin Mekdona predstavlja crnu komediju "Wild Horse Nine", u kojoj igraju Džon Malkovič i Sem Rok, ali i legendarni muzičar Tom Vejts. Reditelj Florijan Zeler spojio je u psihološkom trileru "Bunker" slavni španski bračno-glumački par, Havijera Bardema i Penelopu Kruz.

Prošlogodišnji dobitnik Zlatnog lava za životno delo, veliki nemački sineasta Verner Hercog ovoga puta se takmiči za nagrade s filmom "Bucking Fastard" u kome igraju sestre Kejt i Runi Mara, uz Orlanda Bluma i Domnala Glisona, a američki reditelj Lens Openhajm predstavlja dugometražni igrani debi "Primetime" s Robertom Patinsonom u glavnoj ulozi, dok je u selekciji i Kejsi Aflek s ostvarenjem "Company", u kom igra glumački veteran Nik Nolti.

Tu je i iranski reditelj Ali Asgari s filmom "A Bit of Light", kao i ruski reditelj Ilja Hržanovski s naslovom "Dau".

Uvršteni su i film Stefana Brizea "Un Bon Petit Soldat", Sedrika Kana "15/18" i Nikolasa Parisera "Un Peu Avant Minut".

Davnašnji laureat Zlatnog lava, južnokorejski reditelj Li Čang-dong sada se predstavlja s filmom "Possible Love", Japanac Hirokazu Kore-eda sa "Look Back", a Šinja Cukamoto sa ostvarenjem "Mr. Nelson, Did You Kill People?".

U selekciji je čak pet italijanskih filmova. Slavni sineasta Nani Moreti se posle 37 godina ponovo takmiči na Mostri s romantičnom dramom "Succedera Questa Notte", pa Edoardo de Angelis s delom "Il Fuoci Che Ti Porti Dentro", Andrea Paljaoro s ostvarenjem "The Echo Chamber", Paolo Stripoli sa filmom "L’ Estranea" i Marko Bekis sa "Ritorno A Bunos Aires".

Zabrinjavajuća selekcija

Ali, ono što je svima upalo u oči nakon što je obnarodovan Glavni tamičarski program Venecije jeste da se u njemu našao samo jedan fim koji je potpisala sineastkinja. U pitanju je danska rediteljka egipatskog porekla Mej el-Tuki. Naime, film "Woman Unknown" jedini je u venecijanskom ključnom programu s potpisom dame.

I lavina negativnih komentara sručila se na čelnike Venecijanskog festivala, a naročito na Barberu. Brojne italijanske i evropske filmske organizacije oglasile su se saopštenjem u kom su kritikovale festival zbog nedostatka rediteljki u glavnoj selekciji, koju su okarakterisali kao "jednodimenzionalnu i zabrinjavajuću".

epa12358162 Chinese actor Xin Zhilei poses after receiving the Volpi Cup Award
ETTORE FERRARI / EPA

Saopštenje, koje je najpre objavljeno u uglednoj italijanskoj "Republici", potpisala su italijanska udruženja filmskih stvaralaca "100autori" i ANAC, organizacija reditelja “Air3”, dokumentaristička grupa "Doc/it" i "Women in Film Television & Media Italia", kao i Evropska ženska audiovizuelna mreža.

"Čak sedam reditelja predstavlja italijansku kinematografiju u takmičarskim i vantakmičarskim programima festivala, dok nijedan film neke italijanske rediteljke nije odabran. Ovo je jednodimenzionalna selekcija: potpuno muška", navode ove organizacije, dodajući da su filmovi samo dve italijanske autorke - Alina Maraci i Ane Foljete - "The Girl With The Leica", odnosno "Una Storia" uvršteni, ne u Glavni program, već u selekciju Horizonti.

"Nade u uravnoteženiji spektar perspektiva počivaju na ramenima Aline Maraci i Ane Foljete. Naše misli su s njima. S dubokim poštovanjem i nežnošću mislimo i na ostale rediteljke raspoređene širom festivalskih programa, kao i na stotine mladih žena koje upisuju filmske škole, i često nadmašuju svoje muške kolege po broju, talentu, energiji i kreativnoj moći. Ipak, nijedna prijemna komisija u ovim školama ne formira klase sastavljene isključivo od žena; umesto toga, s pravom zastupaju ravnotežu", podsetili su u otvorenom pismu.

Manje prijava filmova autorki

Pozvali su se i na reči umetničkog direktora Alberta Barbere iskazane u razgovoru za "Skrin dejli":

Alberto Barbera
RICCARDO ANTIMIANI / EPA

"Kazao je da je festival bio strog u pogledu procesa selekcije, fokusirajući se na kvalitet kao ključni kriterijum. Dodao je i da su festival i rediteljke u prošlosti trpeli negativne reakcije nakon što su neki filmovi autorki uvršteni u Glavni takmičarski program. Ali kriterijumi po kojima sudimo o kvalitetu moraju se neprestano preispitivati. Kada je, iz godine u godinu, ishod ovako izrazito neuravnotežena zastupljenost žena, ne možemo zaključiti da rediteljke 'nisu dovoljno dobre'. Moramo se zapitati da li adekvatno sudimo o kinematografiji u današnje vreme", apelovali su i podsetili da je pre osam godina Venecija bila jedan od velikih festivala potpisnika sporazuma o rodnoj ravnopravnosti 50/50. Taj sporazum obavezuje Veneciju na transparentnost u selekcionim komisijama, objavljivanje statistike o prijavljenim filmovima i poboljšanje zastupljenosti žena.

"Apelujemo na tu svest i odgovornost. Jer, zastrašujući je svet kojim upravlja muška perspektiva. I veoma je zabrinjavajuće što ovaj festival nastavlja da gleda na svet muškim očima", zaključile su u pismu filmske organizacije.

Alberto Barbera
TERESA SUAREZ / EPA

Prozvani Barbera se u razgovoru za "Varajeti" i sam osvrnuo na činjenicu da je samo jedan film autorke, Mej el-Tuki u nadmetanju za Zlatnog lava: Objasnio je da je njeno ostvarenje "Woman Unknown" jedino koje je bilo adekvatnog kvaliteta:

- Ne možemo biti optuženi za pristrasnost, niti za to da smo se urotili protiv rediteljki jer je Venecija od 2000. godine dodelila više glavnih nagrada autorkama nego Kan, Berlin i drugi festivali. Čak tri predsednice ovogodišnjih žirija su žene. Nadali smo se da će biti više filmova koje su režirale žene za Glavni takmičarski program, ali je stiglo manje prijava. Igrani filmovi, koje su potpisale žene, činili su 24 odsto prijava, u poređenju sa 30 procenata prošle godine. Nažalost, takođe smo utvrdili da su lošijeg kvaliteta, pa nismo mogli da uvrstimo više njih u Glavni program. To je veliko razočaranje, ali ne bi trebalo da se sumnja u bilo kakvu pristrasnost - ukazao je Barbera, ponovivši da se vodio samo kvalitetom, a ne polnom pripadnošću:

- Ponižavajuće je za žene ako se smatra da su njihova ostavrenja selektovana samo zato zbog pola, a ne zato što su napravile dobar film. Sudimo samo o prijavljenim filmovima, i iako je taj sud neizbežno subjektivan, zasniva se isključivo na ostvarenjima. Ako smo napravili grešku time što nismo selektovali film koji je režirala žena, publika će to proceniti kada bude videla sve filmove - poručio je Barbera.

Zlatni lav za Berstin i Klunija

A pored Glavne selekcije, van takmičarske konkurencije na Mostri će premijerno biti prikazana nova ostvarenja Bartelemija Grosmana "Father Joe", s Kiferom Saterlendom i Alom Paćinom, Lava Dijaza "Makikiraan Po", "Scherzetto" Marija Martonea s Tonijem Serviljom, novi naslov gosta nedavno završenog Festivala evropskog filma Palić i laureata nagrade "Aleksandar Lifka" za doprinos evropskoj kinematografiji Kornela Mundruca - "Place to Be", te još jedan naslov u bogatom opusu legendarnog sineaste Pola Šredera "The Basics of Philosophy"...

h_54894710-scaled.jpg
Megi Džilenhol Foto: EPA-EFE/NINA PROMMER

Takođe, i kratki film "Flesh Impact", u kom mladu zvezdu Holivuda Merilin Monro igra Dakota Jonson, a njenu moguću stariju verziju Elen Berstin, kojoj će u Veneciji, kao i Džordžu Kluniju, biti uručen Zlatni lav za životno delo. Ovaj film režirala je Megi Džilenhol, koja će i predsedavati žirijem Venecijanskog festivala.

Dva srpska filma u Veneciji

Na Mostri će svetske premijere imati i dva srpska filma. Dugometražni igrani film "Do kraja dana", rediteljke Jelene Maksimović, uvršten je u zvanični takmičarski program "Horizonti". Selektovanjem ovog ostvarenja za program Venecije ispisana je i istorija - naime Jelena Maksimović je prva rediteljka iz Srbije koja, nakon Soje Jovanović iz daleke 1966. godine, predstavlja dugometražni igrani film na ovom festivalu.

Do kraja dana, still iz filma
Do kraja dana, still iz filma

Poznata po radu kao montažerka i autorka zapaženih dokumentarnih filmova, Jelena Maksimović u igranom prvencu radnju smešta između okupiranih fakulteta i ulica ispunjenih studentskim i građanskim protestima. Lena se bori za svet za koji veruje da je moguće promeniti, dok je Stefan rastrzan između života kakav priželjkuje i okolnosti koje ga odvode na suprotnu stranu protesta. I taj susret otvara prostor za ljubav, ali i za preispitivanje ličnih i političkih izbora. Uloge u filmu tumače Lena Trifunović, Andrija Krivokapić, Irina Hotomski, Stefan Tarabić, Miodrag Dragičević...

Sadim svoju ruku u vrt_press foto promo.jpg
Foto: Promo

U selekciji "Dani autora" biće prikazan igrani film "Sadim svoju ruku u vrt", u režiji Borisa Hadžije iz Srbije i Hode Taheri iz Irana. Film prati Hodu i Borisa, koji odlučuju da se venčaju i tom prilikom okupe porodice u Sremskim Karlovcima. Dok čekaju dolazak prvog deteta, počinju da preispituju ideju porodice kao odnos koji se neprestano iznova gradi, pregovara i menja pod pritiskom distance, granica i društveno-istorijskih prilika.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare