Oglas

Nova baza OTERANI Peti deo Dušan Mitić Milenko Jovanović Vladimir Crnojević
Foto:Nova.rs/Ivan Dinić/TV Nova/Filip Krainčanić/Nova.rs/Nemanja Jovanović/Nova.rs
Foto:Nova.rs/Ivan Dinić/TV Nova/Filip Krainčanić/Nova.rs/Nemanja Jovanović/Nova.rs

NOVA BAZA „Oterani“: Direktor odbio da vodi naučnike na miting, inspektor zbog „Jovanjice“ proglašen za izdajnika, meteorolog otpušten jer se borio za čist vazduh

25. nov. 2025. 20:56

U Srbiji i najveći stručnjaci u poslu, vrhunski profesionalci, i korisni poslušnici koji idu iz greške u grešku, traju samo onoliko odredi Vučićeva klika, dok joj se ne stane na žulj ili kad prestanu da joj budu potrebni. Onda bivaju sklonjeni, ražalovani, penzionisani, derogirani, ignorisani... Ovo je serijal o njima. O oteranima.

Oglas

prof. dr VLADIMIR CRNOJEVIĆ: Odbio da vodi naučnike na miting SNS

Dugogodišnji direktor i osnivač „BioSensa“, Istraživačko-razvojnog instituta za informacione tehnologije biosistema, jedinog evropskog centra izvrsnosti van granica Evropske unije, prof. dr Vladimir Crnojević smenjen je 7. avgusta 2025. sa te funkcije na hitnoj elektronskoj sednici Upravnog odbora. Kao razlog za smenu, prof. dr Crnojević je naveo da je od njega Pokrajina tražila da obezbedi 30 naučnika za mitinge Srpske napredne stranke, što je on odbio i što je protumačeno kao odmetanje. Smenjeni direktor „BioSensa“ kaže da vladajuću stranku ne podržava od 1. novembra prošle godine, kada je pala nadstrešnica, pod kojom je nastradao naučnik iz Severne Makedonije Vasko Sazdovski, koji je bio zaposlen na Institutu.

Prof. dr Crnojević je godinama unazad podržavao vladajuću koaliciju, kako na pokrajinskom, tako i na republičkom nivou. Učestvovao je u promotivnim spotovima SNS u kampanji 2022, a 2023. njegovo ime se našlo na listi od 2.000 ličnosti koje su podržale Aleksandra Vučića.

Beograd 03.09.2025. Vladimir Crnojević, dugogodišnji direktor i osnivač Instituta BioSens u Novom Sadu, smenjen, intervju, BioSens Foto. Filip Krainčanić/Nova.rs
Vladimir Crnojević Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs | Vladimir Crnojević Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Svojevremeno je na Instagramu naveo da podržava listu Srpske napredne stranke jer veruje da postoji vizija i ideja da se od Srbije napravi tehnološki lider, a ne tehnološka kolonija, i istakao da je država Srbija uložila velika sredstva u izgradnju novih naučno-tehnoloških parkova i osnivanje novih instituta.

„Meni je bilo bitno da na vlasti bude neko ko podržava razvoj zemlje.“

Prof. dr Crnojević kaže da ga nikada pre pada nadstrešnice niko nije zvao da traži nešto od njega.

„Pozvali su me iz pokrajinskog sekretarijata da mi kažu da je određena kvota, kao na stočnoj pijaci, od 30 ljudi, da se odvede na miting. Kazao sam im da su ljudi kod nas zaposleni isključivo na osnovu biografije, da nemamo nikog ko je došao preko stranke, plus nam je čovek poginuo. Rekao sam da je sramota da me neko zove i traži tako nešto. Tu se odmah žuta traka lepi oko ruke. Ranije me nisu zvali“, objasnio je profesor.

Obrazloženje za smenu nikada zvanično nije dobio.

„Jedan od razloga za moje delovanje sa politikom je i zaštita zaposlenih od politike. Niko ranije nije dobio poziv da nešto radi ili ide na ovo ili ono mesto... Kao razlog za moje razrešenje navodi se da nisam obavestio osnivača o nečem o čemu su oni čuli posredno. Od insajdera saznajemo da nisu imali nijedan razlog i svi su rekli da je to tražio broj 1. Pretpostavljam kad se to kaže da se misli na državu i da je to predsednik“, objasnio je za N1.

#blockquote_0

Prof. dr Crnojević je zajedno sa svojom bivšom suprugom prof. dr Vesnom Bengin 2015. osnovao Institut „BioSens“ na ideji spajanja informacionih tehnologija i biotehnologije u budućnosti. Ubrzo se upotreba informacionih tehnologija u poljoprivredi, životnoj sredini i medicini pokazala kao dobitna kombinacija. „BioSens“ je postao „zlatna koka“ novosadske naučne zajednice, Univerziteta, ali i države, prepoznat i van granica Srbije. Trenutno ima 200 zaposlenih i više od 70 doktora nauka, koji su u januaru javno podržali studente i naveli da to smatraju svojom moralnom dužnošću, posebno jer je među poginulima ispod nadstrešnice novosadske Železničke stanice bio i njihov kolega Vasko Sazdovski.

Zaposleni na Institutu su, kada je prof. dr Vladimir Crnojević smenjen, podneli tužbu Upravnom sudu na imenovanje „nekompetentnih ljudi u Upravi odbor“. Umesto smenjenog direktora, „BioSens“ je dobio v.d. direktora dr Dušana Marinković koji, tvrde zaposleni, ne ispunjava zakonom jasno definisane neophodne kompetencije za tu funkciju.

„Sramno je da se za vršioca dužnosti direktora instituta, koji je šampion ovog dela Evrope po broju međunarodnih naučnih projekata, postavlja lice čija se lista realizovanih projekata svodi na dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u mestima po Vojvodini“, navode zaposleni dodajući da je Marinković postavljen na mesto međunarodno priznatog naučnika sa biografijom koja se smatra respektabilnom na svetskom nivou.

To ni osvetoljubiva vlast, koja je oterala osnivača i direktora „BioSensa“, ne može da ospori jer je reč o profesoru računarskih nauka na Fakultetu tehničkih nauka koji predaje predmete iz oblasti obrade slike, prepoznavanja oblika i računarske vizije. Na istom fakultetu je studirao elektrotehniku i odbranio doktorat 2004. godine. Od tada je posvećen istraživanjima i razvoju veštačke inteligencije, danas najpopularnije oblasti u svetu.

Obavljao je funkciju direktora departmana za energetiku, elektroniku i telekomunikacije Fakulteta tehničkih nauka. Član je Komiteta za veštačku inteligenciju Saveta Evrope, a odlukom Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonia Gutereša izabran je u sastav Grupe UN, koju čini deset visokih predstavnika civilnog društva, privatnog sektora i naučne zajednice.

DUŠAN MITIĆ: Zbog „Jovanjice“ proglašen za izdajnika

Inspektor Dušan Mitić smenjen je sa mesta načelnika operative u Odeljenju za borbu protiv droga beogradske policije krajem avgusta 2023. Progon inspektora Mitića traje od trenutka kada su on i Milenković otkrili farmu „Jovanjica“ i uhapsili vlasnika Predraga Koluviju. Paralelno sa istragom, počeli su i pritisci na inspektore. Optužbe su najpre krenule iz režimskih medija, gde su Milenkovića i Mitića nazivali kriminalcima i državnim neprijateljima. Napadi su postali intenzivniji nakon što ih je vlasnik „Jovanjice“ Predrag Koluvija izjavio da su mu nudili da za sve optuži Andreja, brata predsednika Srbije Aleksandra Vučića, i to prilikom hapšenja.

Foto: Video/Nova.rs
inspektor Dušan Mitić/ Foto: Video/Nova.rs | inspektor Dušan Mitić/ Foto: Video/Nova.rs

Sve je počelo poligrafskim testiranjem inspektora Milenkovića i Mitića i optužbama u režimskim medijima, a poslednji čin progona ovih službenika MUP bila je njihova smena sa radnih mesta na kojima su bili. Nakon toga u više navrata je bilo zahteva da se inspektori prebace u druga odeljenja, a pritisci su vremenom postajali sve jači, tako da se inspektor Milenković saslušan čak i u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu. Pritisci su vršeni na čitavo odeljenje kojim je Milenković rukovodio, odnosno na njegove kolege.U međuvremenu, do Milenkovića i Mitića su stizale informacije o tome da im je ugrožena bezbednost, ali i pored toga nadležni ništa nisu učinili po tom pitanju.

Njihova smena usledila je neposredno pred svedočenja u slučaju „Jovanjica“. Mitić je u Specijalnom sudu izneo ozbiljne optužbe na račun čelnih ljudi policije i BIA i njihovoj povezanosti sa najvećom plantažom marihuane u ovom delu Evrope i njenim vlasnikom Predragom Koluvijom. Pred Specijalnim sudom izjavio je da je njihova namera bilo hapšenje nekadašnjeg direktora BIA, tadašnjeg ministra policije Bratislava Gašića.

#blockquote_1

„Naša namera je bila hapšenje Mirka Škera i Bratislava Gašića. Nije nam bilo prijatno da uhvatimo državu i državne organe u kriminalu... Sve vreme su vršeni pritisci na nas od početka postupanja na Jovanjici do današnjeg dana“, rekao je Mitić tokom svedočenja.

Inspektor Mitić je, inače, u javnosti prvi put viđen u julu 2022. ispred beogradske Palate pravde, gde je zajedno sa pripadnicima Četvrtog odeljenja obezbeđivao načelnika Milenkovića kada je u svojstvu građanina dolazio na saslušanje u tužilaštvo. Milenković je ispitivan nakon što su tabloidi pisali da je navodno povezan sa kriminalom i nezakonitim radnjama, a državni organi nisu obavestili javnost o ishodu ovog postupka.

Beograd, 19.07.2022. Slobodan Milenković, Mali Senta, razgovor više javno tužilaštvo Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs
Dušan Mitić i Slobodan Milenković Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs | Dušan Mitić i Slobodan Milenković Foto: Nemanja Jovanović/Nova.rs

Mitić je prilikom dolazaka u tužilaštvo fizički uvek bio najbliže Milenkoviću, čineći njegovo lično obezbeđenje sa još četvoro naoružanih policajaca u civilu iz Četvrtog odeljenja koji su ga neposredno okruživali pred Palatom pravde. Oni su dolazili naoružani u državnu instituciju da štite svog šefa od države, što je više nego poražavajuće. Iako je nadležnima prijavljivano da je Milenkoviću i Mitiću prećeno smrću, reakcije nije bilo.

„Smena inspektora je i poruka da ko ne prihvati laži centara moći, gubi profesionalnu i ličnu sigurnost a dobija javne optužbe, uvrede, diskreditacije, skupštinske i tabloidne hajke. To su matrica i obrazac postupanja koji ugrožavaju ceo društveni i pravni sistem“, saopštio je advokat Zdenko Tomanović, pravni zastupnik inspektora Mitića.

MILENKO JOVANOVIĆ: Borio se za čist vazduh, rukovodioci ga kaznili

Diplomirani meteorolog Milenko Jovanović dobio je otkaz u novembru 2020. jer kao načelnik Odeljenja za kvalitet vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine „nije obezbedio adekvatno održavanje i zaštitu većine mernih stanica koje su nedopustivo zapuštene“, jer se „ne zna ko sve ima ključeve za ulazak u merne stanice, čime je ugrožena njihova bezbednost, a samim tim i njihov rad“, ali i zbog toga što „mlađim kolegama nije davao informacije od vitalnog značaja za obavljanje terenskih poslova, čime je učinio povredu dužnosti“.

Nasuprot ovim navodima iz rešenja disciplinske komisije o otpuštanju iz Agencije u kojoj je bio od njenog osnivanja, stoji malo drugačija faktografija – da je za tri godine, koliko je bio načelnik Odeljenja za kvalitet vazduha Agencije za zaštitu životne sredine, praćenje kvaliteta vazduha u Srbiji značajno unapređeno. Ne samo što su postavljene nove merne stanice, već je i pouzdanost prikupljanih podataka sa postojećih povećana sa 22 na 85 odsto.

Beograd 07. mart 2021. Milenko Jovanović Utisak nedelje Foto:Ivan Dinić/Nova S
Milenko Jovanović Foto:Ivan Dinić/Nova S | Milenko Jovanović Foto:Ivan Dinić/Nova S

U Jovanovićeve zasluge za unapređenje sistema praćenja i unapređenja kvaliteta vazduha, što mu do otpuštanja niko nije osporavao, spada otvaranje novih mernih mesta, ponovno pokretanje merenja u Radincu, što je posebno važno zbog rada Železare Smederevo, kao i uspostavljanje automatskog monitoringa čestičnog zagađenja u mnogim opštinama i gradovima. Jovanović je zaslužan i za to što su stanice iz lokalne mreže Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd priključene na sajt Agencije, što je rezultiralo još detaljnijom slikom kvaliteta vazduha, a posebno je važan njegov doprinos boljem razumevanju teme od momenta kada je zagađenje vazduha postalo jedna od najvažnijih tema u društvu.

Zbog činjenice da je svoj posao shvatao ozbiljno i što je verovao da u borbi za čistiji vazduh i kvalitetniji život treba biti beskompromisan, Jovanović je javno ukazivao na ključnu promenu u načinu ocenjivanja kvaliteta vazduha, koja je dovela do toga da se izuzetno zagađen vazduh predstavlja samo kao zagađen.

Otkaz je, veruje, dobio zato što se suprotstavio direktoru Agencije zbog menjanja kriterijuma za ocenu kvaliteta vazduha. Kriterijumi su menjani četitiri puta, a Jovanović, kao načelnik odeljenja, nije bio ni obavešten, a kamoli konsultovan. Prve izmene parametara na zvaničnom sajtu otkrio je slučajno.

#blockquote_2

Viši sud u Beogradu je u martu 2021. godine doneo odluku da Milenko Jovanović mora biti vraćen na posao, što je bila privremena mera dok slučaj ne dobije sudski epilog. Početkom novembra 2025. Jovanović je dobio pravosnažnu presudu kojom mu je sud priznao da je trpeo štetu zbog uzbunjivanja i dosudio mu naknadu od 300.000 dinara.

Presudu je doneo Apelacioni sud u Beogradu, potvrdivši raniju presudu Višeg suda, na koju se Agencija u međuvremenu, bezuspešno žalila. Pored zakonskog zadovoljenja, dobio je i jedno, možda još važnije – priznanje „Hrabri glas“ za 2021. koje CRTA dodeljuje za građansku hrabrost i aktivizam kako bi pružila podršku pojedincima i organizacijima, koje ne odustaju od borbe za javni interes i „u doba opšte apatije i nepoverenja idu napred i primerom pokazuju da su promene moguće“.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare