Oglas

profimedia-1043233365
Berit Kessler / Alamy / Profimedia

Evo u čemu je razlika između čokolade u Americi i Evropi: Evropljani kažu da američka ima užasan ukus

16. sep. 2026. 13:39

Ko je navikao na evropsku mlečnu čokoladu, prilikom prvog zalogaja nekih američkih čokolada može da primeti da nešto nije isto. Ukus može biti drugačiji, ponekad kiselkastiji, a naročito Hershey’s kod ljudi koji nisu odrasli uz njega ume da izazove prilično burne reakcije.

Oglas

Na internetu se godinama može naići čak i na tvrdnju da neke američke čokolade imaju ukus koji podseća na povraćanje.

Koliko god takvo poređenje zvučalo preterano, iza karakterističnog ukusa pojedinih američkih čokolada zaista postoji zanimljiva hemija. Ali razlika između evropske i američke čokolade mnogo je složenija i počinje već od propisa koji određuju šta uopšte sme da se prodaje kao mlečna čokolada.

Evropa i SAD nemaju iste standarde

Jedna od najkonkretnijih razlika vidi se u zakonskim definicijama mlečne čokolade.

Prema važećim propisima Evropske unije, proizvod koji nosi naziv mlečna čokolada mora da sadrži najmanje 25 odsto ukupne suve materije kakaoa, najmanje 14 odsto suve materije mleka i najmanje 3,5 odsto mlečne masti.

Američki standard je drugačije formulisan.

Prema propisima američke Uprave za hranu i lekove (FDA), mlečna čokolada mora da sadrži najmanje 10 odsto takozvanog „chocolate liquor“, odnosno čokoladne mase dobijene mlevenjem kakao zrna, najmanje 12 odsto ukupne suve materije mleka i najmanje 3,39 odsto mlečne masti.

Brojevi se ne mogu potpuno direktno porediti jer evropski i američki propisi sadržaj kakaoa definišu na različite načine. Ipak, jasno pokazuju da ne postoji jedan univerzalni recept za ono što se naziva mlečnom čokoladom.

Zato nije tačna često ponavljana tvrdnja da je svaka evropska čokolada napravljena sa mnogo više kakaoa od svake američke. Proizvođači sa obe strane Atlantika mogu znatno da premaše zakonski minimum.

Ali propisi jesu jedan od razloga zbog kojih se tipični proizvodi na dva tržišta mogu razlikovati.

A onda dolazimo do Hershey’sa

profimedia-0516477551
vicy / Alamy / Profimedia

Kada Evropljani govore o neobičnom ukusu američke čokolade, veoma često zapravo govore o Hershey’su.

Tu priča postaje mnogo zanimljivija.

Stručnjak za čokoladu Greg Ziegler sa Univerziteta Pensilvanije objašnjava da se u karakterističnom Hershey’s procesu pojavljuje buterna, odnosno butanska kiselina. Ona može da nastane razgradnjom mlečnih masti u procesu poznatom kao lipoliza.

Upravo ta kiselina može da doprinese specifičnoj kiselkastoj, oštroj aromi Hershey’s čokolade.

I tu nastaje čuveno poređenje sa povraćanjem.

Buterna kiselina jeste jedno od jedinjenja koje se može naći u povraćenom sadržaju i ima vrlo karakterističan miris. Ali nalazi se i u namirnicama koje ljudi sasvim normalno i rado jedu.

Zato prisustvo tog jedinjenja samo po sebi ne znači da sa čokoladom nešto nije u redu. Problem ili prednost, zavisno od toga ko je jede jeste njen specifičan senzorni efekat.

Za Amerikanca koji je od detinjstva jeo Hershey’s taj ukus može predstavljati upravo ono što očekuje od čokolade. Nekome ko je odrastao uz drugačije evropske proizvode ista nota može biti veoma primetna i neobična.

Penn State navodi da Hershey’s koristi kontrolisanu lipolizu upravo kao deo procesa koji daje njegovoj mlečnoj čokoladi karakterističan ukus.

Sama kompanija navodi da za svoju mlečnu čokoladu koristi sveže mleko i da joj upravo način proizvodnje daje prepoznatljiv ukus.

Važno je, međutim, naglasiti da Hershey’s nije sinonim za svu američku čokoladu. Američki proizvođači koriste različite recepture i tehnološke postupke, baš kao i evropski.

Nije sve u procentu kakaoa

Čak i kada bi dve čokolade sadržale potpuno isti procenat kakaoa, šećera i mleka, to ne znači da bi imale isti ukus.

Nauka o čokoladi pokazuje da se njen konačni ukus formira kroz veliki broj faza.

Važni su sorta i genetske karakteristike kakaoa, područje na kojem je uzgajan, fermentacija i sušenje zrna, ali i način na koji proizvođač kasnije prži i obrađuje kakao.

profimedia-0102176067
Jaroslav Kvíz / Ifood SM / Profimedia

Posebno je važna fermentacija.

Nakon vađenja iz ploda, kakao zrna prolaze kroz mikrobiološku fermentaciju. Tokom tog procesa stvaraju se prekursori aroma koji će kasnije, naročito prilikom prženja, učestvovati u nastanku karakterističnog ukusa čokolade.

Prženje zatim pokreće čitav niz hemijskih reakcija koje stvaraju jedinjenja odgovorna za mirise i ukuse koje povezujemo sa čokoladom.

Zbog toga kakao iz različitih regiona može imati veoma različite profile – od izraženih klasičnih kakao nota do voćnih, cvetnih, orašastih, karamelnih ili začinskih tonova. Sistematski pregled naučne literature iz 2024. potvrđuje da poreklo kakaoa može biti povezano sa veoma različitim senzornim profilima.

Zato je previše jednostavno objašnjenje da evropska i američka čokolada imaju drugačiji ukus samo zato što koriste kakao iz različitih delova sveta.

Poreklo zrna jeste važno, ali jednako su važni fermentacija, sušenje, prženje i dalja obrada.

Važno je i kako se čokolada obrađuje

Jedan od ključnih koraka je končiranje dugotrajno mešanje i obrada čokoladne mase.

Tokom njega menjaju se tekstura, vlažnost i aromatski profil čokolade. Smithsonianov Nacionalni muzej američke istorije navodi da končiranje razvija ukus čokolade, utiče na njenu boju i viskoznost i smanjuje sadržaj vlage.

Drugim rečima, razlika između dve table čokolade nije samo pitanje liste sastojaka.

Važno je koliko su fino čestice samlevene, koliko dugo je masa obrađivana, na kojim temperaturama, koliko ima kakao putera, mlečne masti i šećera i kakav je kakao korišćen.

Sve to utiče i na ono što se u stručnoj literaturi naziva „mouthfeel“ – osećaj koji čokolada stvara u ustima. Kakao puter je naročito važan za način na koji se čokolada topi i kako njena tekstura deluje na jeziku.

Zašto onda evropska čokolada nekima deluje „bolje“?

Ne postoji naučno pravilo prema kojem je evropska čokolada ukusnija od američke.

Ukus je subjektivan.

Ali postoje sasvim objektivni razlozi zbog kojih mogu da imaju drugačiji ukus: različiti regulatorni standardi, odnos kakaoa, mleka, masti i šećera, poreklo i obrada kakao zrna, način prženja i končiranja, kao i specifični proizvodni procesi pojedinih kompanija.

Kod Hershey’sa postoji i karakteristična kiselkasta nota povezana sa obradom mleka i buternom kiselinom, što je ukus na koji mnogi Evropljani jednostavno nisu navikli.

Ali postoji još jedan faktor koji se ne može izmeriti samo analizom sastojaka navika.

profimedia-0528609079
Mythja Photography / Panthermedia / Profimedia

Čokolada je proizvod koji se često vezuje za detinjstvo, praznike, poklone i određene brendove. Zbog toga ono što jednoj osobi predstavlja „pravi ukus čokolade“, drugoj može delovati potpuno pogrešno.

Amerikanac koji je odrastao uz Hershey’s može upravo njegovu specifičnu aromu povezivati sa čokoladom. Evropljanin naviknut na drugačiju recepturu može istu aromu odmah izdvojiti kao nešto neobično.

Zato rasprava o tome ko pravi „bolju“ čokoladu nema jednostavan odgovor.

Ono što jeste jasno jeste da evropska i američka mlečna čokolada ne moraju biti isti proizvod sa različitom etiketom.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare