Foto: Nova.rs

Lobista koji je bio plaćen skoro 14 miliona dolara da pomogne kompaniji Rio Tinto da osvoji unosne afričke koncesije za gvožđe preminuo je pre nego što je Australijska federalna policija (AFP) uspela da završi istragu o 14 godina starom skandalu s podmićivanjem.

Smrt francuskog biznismena Fransoa Polža de Kombrea, 8. oktobra, potvrdila je njegova supruga Me de Lasteriri. De Kombre, koji je tokom karijere radio u Lazardu, UBS-u i u automobilskoj kompaniji Reno, imao je 84 godine. Njegova smrt dogodila se manje od mesec dana pre nego što Rio Tinto započne utovar prve pošiljke rude gvožđa iz koncesija u Gvineji koje je on pomogao da kompanija obezbedi, u poslovno veoma spornoj situaciji.

U 2016. godini procureli su mejlovi koji su pokazali da je Rio Tinto platio 10,5 miliona američkih dolara (oko 13,7 miliona australijskih dolara) De Kombreu za pomoć u obezbeđivanju prava na dve koncesije koje sada čine gigantski projekat Simandou.

Razmena mejlova iz 2011. otkrila je da je tadašnji direktor projekta Simandou, Alan Dejvis, tražio odobrenje od tadašnjeg šefa sektora za rudu gvožđa Sema Volša da isplati De Kombreu naknadu za njegove „vrlo jedinstvene i nezamenljive“ usluge.

Dejvis je napisao Volšu da je De Kombre iskoristio svoje „bliske odnose“ s tadašnjim predsednikom Gvineje Alfom Kondéom kako bi pomogao Riju da obezbedi koncesije, dok su rivali poput Valea i Benija Štajnmeca pokušavali da preuzmu kontrolu nad njima. „Te usluge bile su krajnje jedinstvene“, naveo je Dejvis.

Volš je potom zamolio tadašnjeg generalnog direktora Toma Albaniza da odluči o plaćanju, predlažući da deo sredstava bude zadržan na eskrou računu do početka isporuka rude iz Simandua.

Albaniz je u odgovoru napisao da je „vredno pokušaja“, dodajući da Volš treba da „razmisli o tome kako će to izgledati u očima vlade Gvineje“.

Ti mejlovi izazvali su krizu u Ro Tintu; regulatorne istrage pokrenute su u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Australiji, a Dejvis i još dvojica visokih rukovodilaca kompanije otpušteni su zbog ovog slučaja.

Američka komisija za hartije od vrednosti (SEC) optužila je Rio Tinto u martu 2023. za korupciju u vezi s isplatama De Kombreu.

„Konsultant, koji je delovao kao agent Rio Tinta, ponudio je i pokušao da izvrši nezakonitu uplatu od najmanje 822.000 dolara zvaničniku vlade Gvineje u okviru svojih napora da pomogne kompaniji da zadrži rudarska prava“, navela je tada SEC.

„Pored toga, nijedna od uplata konsultantu nije bila tačno evidentirana u knjigama i izveštajima kompanije, a Rio Tinto nije imao adekvatne interne kontrole da spreči takvo ponašanje.“

Kompanija je pristala da plati 15 miliona dolara kazne u vansudskom poravnanju sa SEC-om.

Pročitajte još:

Skandal je ozbiljno narušio odnose između Volša i kompanije, jer je Rio odložio isplatu njegovih bonusa dok se ne razjasne istrage. Volš je na kraju uspeo da istera isplatu u 2020. nakon formalnog procesa rešavanja spora.

Predsednik uprave Rio Tinta, Dom Barton, koji 2011. nije radio u kompaniji, izjavio je da je Rio u godinama nakon tog slučaja uložio napore da unapredi svoj sistem usklađenosti i kontrole.

Britanska Kancelarija za ozbiljne prevare (Serious Fraud Office) obustavila je svoju istragu o slučaju u avgustu 2023, ali je saopštio da će podržati australijsku policiju u njenom postupku. AFP je prošlog meseca potvrdio da je istraga „u toku“, ali je odbio da komentariše detalje.

Nije jasno da li će De Kombreova smrt usporiti istragu.

Udeo Rio Tinta u troškovima projekta Simandou iznosi nešto manje od 7 milijardi dolara, dok će ukupni izdaci razvojnih partnera dostići 23,2 milijarde dolara, što ga čini najskupljim rudarskim projektom trenutno u izgradnji na svetu.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare