Radmilo Petrović

Epidemiolog Radmilo Petrović smatra da vakcinacija protiv koronavirusa treba da se "pooštri do krajnih mera" i da bude obavezna za sve one strategijski važne i riziku izložene grupe. Na prvom mestu su, prema njegovim rečima, lekari, ali na tom spisku su i pripadnici svih javnih službi koje su nam neophodne u hitnim situacijama.

Naš sagovornik primećuje da su „antivakseri podivljali“ i da im treba nekako statit na put. Objašnjava i koje su to grupe koje, prema njegovom mišljenju ne bi smela da odbiju vakcinaciju.

„To su, na prvom mestu, zdravstveni radnici, ali su tu i sve one službe koje pružaju hitnu pomoć u elementarnim nepogodama, kao što su požari, poplave, zemljotresi. Tu moraju da budu vakcinisani i uvek sposobni i zdravi vatrogasci, policajci, vojnici, sanitetski radnici. Za te strategijske grupe nema hoću-neću, mora da bude vakcinisan, ako hoće da radi taj posao“, izričit je iskusni epidemiolog.

„Prvo za njih, a onda ćemo videti“, tako odgovara na pitanje da li bi ovaj spisak sa vremenom trebalo širiti.

Epidemiolog koji se, pre godtovo pola veka, borio i sa variola verom poručuje da vakcinacijom ne štitite  samo sebe, već i čitavu naciju.

 

Mašinerija za vakcinaciju

 

„Strah od variole i velika smrtnost terala je ljude da trče sami da se vakcinišu – bez pisanja, poziva i molbi. Korone se ljudi, izgleda, ne boje, pa se predomišlajju da li da se vakcinišu ili ne“, tako nam je, u nedavnom razgovoru, glavne sličnosti i razlike između velike epidemije koja je u martu 1972. pogodila tadašnju Jugoslaviju i ove današnje epidemije opisao Petrović.

Foto: Wikipedia

On je napomenuo da su te davne 1972. zdravstveni radnici sveobuhvatnom vakcinacijom pobedili variolu veru za dva meseca.

„Tada su za samo četiri nedelje zdravstveni radnici tadašnje Jugoslavije vakcinisal 18 miliona ljudi. A sada je za dva i po meseca sa dve doze vakcinislao jedva 10 posto“, naš sagovornik upoređuje neuporedivo.

„Tada se radilo, nije se čekalo da se zakaže, pa sve polako, samo još i kafu da popiješ. Sve je to kulturno, svaka časat, ali sporo. Mora da ide deset puta brže. 1972. su bile kolone i redovi za vakcinisanje. Zavrneš rukav i kolona ide dalje, ne gubi se vreme“, opisuje nam mašineriju za vakcinisanje koja je bila u punom pogonu tog marta pre skoro pet decenija.

Naš sagovornik poručuje da vakcinacija protiv korone mora da ima jači tempo.

„Manimo se kulture, to je mnogo sporo. Efekat suzbijanja epidemije zavisi od sveobuhvatne vakcinacije“, više je nego jasna i opominjuća poruka ovog iskusnog epidemiologa.

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare