Oglas

Vladimir Putin 13862745.jpg
SERGEI ILNITSKY / EPA

Putinov najopasniji trenutak od početka rata: Sve više znakova pucanja sistema u Rusiji

autor:
26. maj. 2026. 21:04

Kada je Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 2022. godine, u Kremlju se verovalo da će ruska vojska brzo zauzeti Kijev, srušiti vlast Volodimira Zelenskog i instalirati proruski režim koji bi Moskvi prepustio kontrolu nad Donbasom. Umesto brze pobede, rat je ušao u petu godinu, a posledice sve snažnije potresaju i samu Rusiju.

Oglas

Britanski „Gardijan“ piše da se u ruskom društvu oseća rastuće nezadovoljstvo, dok analitičari upozoravaju da Putin prvi put od početka rata ozbiljnije gubi podršku dela stanovništva.

„U petoj godini rata vidimo sve veće talase nezadovoljstva u ruskom društvu“, rekao je analitičar Pjotr za „Gardijan“, dodajući da je Rusija i dalje duboko autoritarna država u kojoj ljudi ne mogu lako da izađu na proteste, ali da se promene ipak osećaju. Prema njegovim rečima, Putinov rejting je neposredno pre invazije bio 63 odsto, nakon početka rata skočio je na 83 odsto, ali sada ponovo pada. „Gardijan“ navodi i da je indeks opšte sreće građana u aprilu dostigao najniži nivo u poslednjih 15 godina.

Iako je podrška Putinu i dalje visoka u poređenju sa zapadnim liderima, analitičari smatraju da je efekat „okupljanja oko zastave“, koji je rat u početku izazvao, praktično nestao.

epa12942868 Russian servicemen march during the Victory Day military parade on the Red square in Moscow, Russia, 09 May 2026. Russia marks the 81st anniversary of the victory in World War II over Nazi Germany and its allies.  EPA/MAXIM SHIPENKOV
MAXIM SHIPENKOV / EPA

Ekonomija slabi, raste bes građana

Sve više nezadovoljstva vidi se i na internetu. Kako navodi „Gardijan“, blogeri i influenseri koji su godinama bili lojalni Kremlju počeli su otvoreno da govore o problemima u zemlji.

Istovremeno, ekonomija ulazi u ozbiljne teškoće. Rast ruske ekonomije procenjuje se na svega 0,4 odsto, dok pojedini stručnjaci smatraju da je zemlja već u recesiji.

„Viši porezi i rast inflacije doveli su do naglog poskupljenja hrane i računa za domaćinstva“, navodi list.

Britanski „Telegraf“ upozorava da se ruska ekonomija nalazi u „novoj, mnogo težoj fazi“, dok rastu dugovi kompanija, budžetski deficit i pritisak na bankarski sistem.

Internet blokade i rat koji stiže u Moskvu

Posebno veliko nezadovoljstvo izazvale su restrikcije interneta koje sprovodi ruska Federalna služba bezbednosti (FSB). Zvanično objašnjenje Moskve jeste zaštita od ukrajinskih napada dronovima, ali posledice po svakodnevni život su ogromne.

„Rusija je duboko digitalizovano društvo“, rekao je Pjotr za „Gardijan“. „U Moskvi i Sankt Peterburgu desetine hiljada ljudi rade kao dostavljači ili vozači. Kada internet nestane, čitavi delovi grada praktično budu paralizovani.“

Britanski „Telegraf“ navodi da su internet blokade dovele do milijardi rubalja gubitaka i paralizovale taksi-servise, dostavu hrane, elektronska plaćanja, pa čak i pristup javnim uslugama.

Ukrajinski napadi dronovima dodatno su promenili raspoloženje u Rusiji. Rat, koji je Kremlj godinama pokušavao da drži daleko od svakodnevice običnih građana, sada se oseća i u Moskvi i u drugim velikim gradovima.

Ukrajina Rusija napad rat14013791.jpg
SERGEY DOLZHENKO / EPA

„Putin je prekršio nepisani dogovor sa Rusima“

„Putin je prekršio nepisani ugovor sa stanovništvom“, ocenjuje Pjotr u razgovoru za „Gardijan“. „Poruka građanima bila je: vodiću rat, ali ću vas zaštititi od posledica. Sada sve više Rusa vidi da se i njihovi životi menjaju.“

Nezadovoljstvo se, prema pisanju „Gardijana“, širi i među elitom. Oligarsi i visoki državni funkcioneri u početku su očekivali ili brzu pobedu ili mirovni sporazum uz posredovanje Donalda Trampa. Danas, međutim, mnogi vide predsednika koji nema jasnu izlaznu strategiju.

Jedan ruski biznismen rekao je za britanski list da među elitom raste osećaj da se približava „neka vrsta katastrofe“.

Bez plana za povlačenje

Ipak, uprkos problemima, Putin ne pokazuje znake povlačenja. Nakon izmene ustava omogućio je sebi da ostane na vlasti i posle 2030. godine, dok u vrhu države praktično nema razgovora o mogućem nasledniku.

„On veruje da je bezbedan samo dok je na vlasti“, rekao je Pjotr za „Gardijan“, podsećajući da se Putin suočava sa nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda i da bi odlazak sa funkcije za njega predstavljao ozbiljan rizik.

Analitičari smatraju da najveća opasnost po režim ne dolazi sa ulica, već iz samog Kremlja. Međutim, Putin je poslednjih godina sistematski uklanjao moguće rivale. Posle pobune Jevgenija Prigožina 2023. godine i njegove kasnije pogibije u avionskoj nesreći, mnogi u ruskoj eliti shvatili su da Kremlj neće tolerisati neposlušnost.

Rat više ne ide po planu Kremlja

Istovremeno, situacija na frontu više nije onakva kakvu je Moskva očekivala. Ukrajina je poslednjih meseci uspela da vrati deo teritorije, dok ruski gubici rastu brže nego što Kremlj uspeva da pronađe nove vojnike. „Telegraf“ navodi da bi Rusija uskoro mogla da bude primorana na novu veliku mobilizaciju.

Iako se u Rusiji još ne vidi organizovan masovni protestni pokret, sve više analitičara upozorava da zemlja ulazi u period ozbiljne unutrašnje nestabilnosti. Rat koji je trebalo da potvrdi Putinovu moć sada sve više pokazuje cenu koju rusko društvo mora da plati.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare