Nove knjige domaćih autora na koje treba obratiti pažnju

Pisac, književni kritičar i profesor književnosti Mihajlo Pantić, uz ogradu da trenutno nije u Beogradu, pa nije pred njim njegova polica sa novim izdanjima, primećuje da je ovogodišnja književna produkcija, iako "svaki dan dobije nešto novo", slabija nego ranijih godina, a da se, opšte uzev, domaći pisci u tom smislu "nisu baš proslavili".- Pre tri godine, kada sam bio u NIN-ovom žiriju, pred letnji raspust bilo je 40 prijavljenih romana, a onda od septembra i oktobra nagrnu nova izdanja. Sad verujem da nije objavljeno ni 20 odsto od toga - kaže Pantić.

Međutim, ipak uspeva da izdvoji poneki naslov.- Trenutno čitam knjigu priča Mihala Ramača "Noć na stanici Keleti". Dobijao sam i neku poeziju, iz "Polja", stigla mi je i knjiga pesama Dragana Boškovića... Veliki izdavači su štampali knjige, objavljeni su, između ostalog, i "Zamalek" Dejana Tijaga Stankovića ili "Sloboda govora" Vladana Matijevića, ali te knjige nisam stigao ni da prelistam. Matijevića sam čitao i ranije i pisao o njegovim knjigama. Napisao sam i priču za zbirku domaćih autora povodom 90 godina rođenja Borislava Pekića, tu knjigu uređuje Vule Žurić i ona bi trebalo da se pojavi sada u julu, tako da, eto, i to mogu da preporučim kada izađe - kaže Pantić.Književna teoretičarka, kritičarka i redovna profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Vladislava Gordić Petković izdvaja pet naslova, žanrovski različitih, na koja bi svakako trebalo obratiti pažnju. Među njima su roman Darka Cvijetića "Što na podu spavaš" (Književna radionica Rašić), "Crni kos, a po polju božuri" Borislava Čičovačkog (Akademska knjiga), "Nekoliko sitnih uboda" Mihaele Šumić (Imprimatur, Banja Luka), "Noć na stanici Keleti" Mihala Ramača (Akademska knjiga) i "Bolji mi" Lamije Begagić (Fabrika knjiga).

- Svih pet naslova povezuje ispovednost, bez obzira na žanr: poezija banjalučke pesnikinje Mihaele Šumić predočava i astečka božanstva i ikone modernog doba; i pored očevidnih razlika, mozaična proza Darka Cvijetića, Lamije Begagić i Mihala Ramača čita se ili kao pripovest o ličnom doživljaju, ili kao reportersko i fragmentarno svedočanstvo o svetu. Čičovački piše buran i bolan mozaični roman u kom je Kosovo ključna reč, antropološka i etnička činjenica, pozornica inata i trgovine idealima, i još mnogo toga - navodi Vladislava Gordić Petković.Ona ukazuje i na još nekoliko novijih naslova u domaćim knjižarama na koje treba obratiti pažnju.- Među novim naslovima iz 2020. treba pomenuti i prvi roman banjalučke pripovedačice Slađane Perković, "U jarku", koji objavljuje "Imprimatur" iz Banjaluke, a svakako i prevedeni roman Elizabete fon Arnim "Čarobni april", u izdanju Derete. Sve ove knjige strpljivo čekaju čitaoce, promocije i priliku da se "rašire kao epidemija" - kaže Vladislava Gordić Petković.Književna kritičarka Marija Nenezić, članica Ninovog žirija za roman godine, navodi da odgovor na pitanje koje knjige su obeležile prvu polovinu 2020. ili neke druge godine "nužno vodi u promišljanje književne i ukupne kulturne scene koja proizvodi mehanizme recepcije kulturnih sadržaja".

- Kada je knjiga u pitanju, mi znamo da je ona dugo već u sistemu tržišnog odnosa ponude i potražnje i u tom smislu reći da su neke knjige "obeležile jedan period" znači ukazati na njihov rejting na rang listama čitanosti koje formiraju knjižarski lanci u šta ja trenutno nemam najbolji uvid, a na osnovu onog uvida koji sam imala do sada, bar što se mene tiče, jasno je da visokopozicionirana knjiga na tim listama često nema vrednosni potencijal obogaćenja čitalačkog iskustva - kaže Marija Nenezić.Umesto toga, napominje ona, draže joj je da govori o knjigama koje "ili pokreću polemike u javnom prostoru, koje nama nedostaju, kao što nam nedostaje i dinamika književnog života koja bi, opet, umesto tržišnog uvažavala kvalitativni efekat". U njenom izboru su, stoga, i dela nastala krajem prošle godine.- I kada govorim o tim retkim poetičkim raspravama u našem javnom prostoru, svakako bih navela dve knjige koje i u prvoj polovini ove godine mogu doprineti obogaćenju čitalačkog iskustva, "Pas i kontrabas" Saše Ilića i "Po šumama i gorama" Milenka Bodirogića. Smatram i da roman "Jegermajster" Darka Tuševljakovića unosi osveženje u savremeni književni prostor. Stilski odlično izvedena, prilično apartna jer se poigrava odnosom svesnog i nesvesnog i na tom odnosu gradi jedan originalan literarni postupak. Tu je, takođe, Martensova biografija našeg nobelovca Ive Andrića jer je rasprava o toj knjizi ukazala na neka ključna spornao mesta našeg ne samo književnog života - kaže kritičarka iz žirija za Ninovu nagradu.Ona je skrenula pažnju i na još jednu biografiju za koju veruje da ima "potencijal uticaja na čitaoce zainteresovane za kvalitetan odnos prema piscima i pisanju" .- Reč je o biografiji Samjuela Beketa, "Čovek i delo", koju je napisao prevodilac i pisac Borivoj Gerzić - navodi Marija Nenezić.