Foto: Shutterstock

Kako potreba za smanjenjem globalnih emisija ugljen dioksida postaje sve hitnija, kripto-valutama će ponestati izgovora za njihovu ogromnu potrošnju energije.

Buka oko kriptovaluta poslednjih je godina konstanta i često je teško razabrati šta je stvarno važno kad su u pitanju kriptovalute i tehnologija koja se nalazi u njihovoj pozadini. Međutim, u septembru će, ako sve prođe po planu, digitalni sektor gladan energije doživeti najveći potres u poslednjih nekoliko godina.

Očekuje se da će Ethereum, druga po veličini kriptovaluta na svetu, od sutra započeti s tehnološkom promenom koja bi, kada se završi, trebalo da značajno umanji emisije ugljenika, koji se stvara rudarenjem te kriptovalute, piše The Conversation.

Pročitajte još

Brzi rast kriptovaluta poslednjih godina bio je neverovatan, ali je zbog enormne količine električne energije koju koriste rudari i računari koji upravljaju kupovinom i prodajom kripto kovanica postao problem za okolinu.

Bitkoin, kao najveća i najpoznatija kriptovaluta na svetu, dobar je primer te rastrošnosti. U vreme kada svet očajnički pokušava smanjiti potrošnju energije i emisije ugljenika, bitkoin koristi više energije svake godine od, na primer, zemlje veličine Argentine.

Ako promena koju predvodi Ethereum uspe, bitkoin i druge kriptovalute biće pod ogromnim pritiskom da se pozabave problemom potrošnje energije i emisije ugljen dioksida.

Kriptovalute su sistemi digitalnih valuta u kojima ljudi realizuju onlajn plaćanja jedni drugima. Za razliku od tradicionalnih valuta, kriptovalutama se ne upravlja s jednog mesta kao što je centralna banka. Umesto toga, njima upravlja ‘blockchain’, odnosno decentralizirana globalna računarska mreža velike snage. Ta su računala poznata kao „mineri“.

Većina kriptovaluta koristi takozvani porces ‘dokaza o radu’ (eng. ‘proof of work’). Proces za koji je potrebno puno vremena i ogromne količine električne energije.

Foto: Shutterstock

Samo bitkoin troši oko 150 teravatsati električne energije svake godine. Proizvodnja te energije emituje oko 65 miliona tona ugljen dioksida u atmosferu, što je nivo emisije Grčke. Istraživanja isto pokazuju da je bitkoin prošle godine proizveo emisije odgovorne za oko 19.000 budućih smrti.

Pristupom procesu dokaza o radu zapravo se namerno troši energija. Podaci u blockchainu nemaju inherentno značenje, a njegova jedina svrha je zabežiti teške, ali besmislene izračune koji pružaju osnovu za dodelu novih kripto tokena.

Neki, na primer, pokušavaju opravdati karbonski otisak kriptovaluta govoreći da neki rudari koriste obnovljivu energiju. To može biti tačno, ali čineći to mogu istisnuti druge potencijalne korisnike energije, od kojih će neki morati da koriste energiju iz uglja ili plina.

Ipak, najuspešniji bitkoinov rival, ethereum, sad menja smer i tokom septembra obećava novu tehnologiju koja manje zagađuje okolinu.

Sve zavisi od uspeha Ethereuma

Ethereumov projekat uključuje odbacivanje modela ‘dokaza rada’ za novi model nazvan ‘dokaz udela’ (engl. ‘proof of stake’). Prema tom modelu, kripto transakcije potvrđuju korisnici, koji stavljaju značajne količine blockchain tokena (u ovom slučaju ethereuma) kao garanciju. Ako korisnici postupaju nepošteno, gube svoj udeo.

Možda vas zanima

To znači da velika mreža super-računara, koja se trenutno koristi za proveru transakcija, više neće biti potrebna jer korisnici sami obavljaju proveru, što je relativno lak zadatak. Ukidanje rudara dovešće do procenjenog pada potrošnje električne energije za 99 posto.

Neke manje kriptovalute, kao što je ada-koin kojim se trguje na platformi Cardano, koriste ‘dokaz udela’, ali je dosad taj model bio marginalizovan. Proteklih godinu dana ethereum je koristio novi model na eksperimentalnim lancima blokova, ali od septembra, model će biti spojen u glavnu platformu.

Eksperiment s Ethereumom mogao bi propasti, ako neki učesnici nađu način kako da manipulišu sistemom. Ipak, ako promena uspe, bitkoin i druge kriptovalute bit će pod pritiskom morati da napuste model dokaza o radu ili da se ugase, piše za The Conversation John Quiggin, profesor ekonomije na australskom Sveučilištu Queensland.

Jedno je jasno – kako potreba za smanjenjem globalnih emisija postaje sve hitnija, kriptovalutama će ponestati izgovora za njihovu ogromnu potrošnju energije.

***

BONUS VIDEO: Da li je u Srbiji zaživelo tržište kripto valuta?

***

Pratite nas i na mrežama:

Facebook

Instagram

Twitter

Google News

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare