Đaci srednjih stručnih škola koji su izostajali sa nastave 15 dana i više, dobiće u narednom periodu dodatni čas, odnosno dopunsku nastavu kako bi kroz nju nadoknadili propušteno. S druge strane, profesori negoduju zbog toga, navodeći da moraju za njih da naprave novi plan i program, a pritom nema mesta u rasporedu časova. U slučaju da prosvetari ne održe dopunsku, učenik ima pravo da ga prijavi inspekciji.

Forum srednjih stručnih škola uputio je juče dopis Ministarstvu prosvete u kom izražava zbunjenost i negodovanje zbog novog Pravilnika o ocenjivanju, a kojim je predviđeno da se učenicima koji duže vreme odsustvuju sa nastave odnosno 15 radnih dana i više, napravi novi plan i program i organizuje dopunska nastava.

Ističu da nastavnici u svim srednjim školama izlaze u susret onim učenicima koji su opravdano izostali sa nastave, ali da iz iskustva znaju da veliki broj đaka najčešće zloupotrebljava ovaj institut i namerno izostaje iz škole pribavljajući razna opravdanja do kojih se danas vrlo lako dolazi.

Zbog toga apeluje na Ministarstvo da ovaj član izmeni i oslobodi profesore dodatnog opterećenja.

PROČITAJTE JOŠ:

Predsednik Foruma srednjih stručnih škola profesor Milorad Antić kaže za Nova.rs da je Pravilnik donet bez argumenata, statističkih podataka i nasumice i da samo dodatno opterećuje profesore koji su uvek posvećeni svom poslu i koji izlaze u susret učenicima koji su dugotrajno odsutni, a žele da nadoknade propušteno gradivo.

„Izmenom Pravilnika, profesori su obavezni da deci koja su dugo izostala s časova drže dopunsku nastavu planom i programom koji treba unapred da urade. Automatski, onda ne možeš da držiš čas i deci koja su zaista bolesna i onima koja su namerno izostala. Svi mi znamo kada je dete bolesno, nema profesora koji neće pomoći takvom učeniku koji je imao određene poteškoće sa zdravljem, bio u bolnici i slično. Međutim, svesni smo da danas deca zloupotrebljavaju opravdanja i nabavljaju ih gde hoće“, navodi Antić.

Milorad Antić Foto: Nova

Navodi da su srpski đaci iznad proseka u Evropi, pa čak i u celom svetu po broju izostanaka iz škole.

„Šta se ovde radi? Ima dece koja manipulišu s opravdanjem, a mi smo obavezni da im držim odopunsku nastavu. Ranije nije bilo toga, dakle dopunski čas držimo onima koji to žele i kojima nedostaje to znanje, ali sada smo u obavezi da držimo čas učenicima koji namerno ne dolaze u školu. Pa njih ni ne interesuje taj čas“, kaže on.

Dodatno opterećenje je što za dopunski čas za ovu grupu đaka, profesori moraju da naprave novi plan i program.

„Verujte, ima mnogo takvih. Mislim na đake u stručnim školama. Gimnazija je druga stvar. Mi moramo da ga ocenimo i u skladu s tim da mu ispredajemo i da držimo dopunsku nastavu“.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Navodi i da učenik može da prijavi profesora ukoliko dopunska nastava nije sprovedena.

„Nemoguće naći termin“

„Inspekcija može da kaže da profesor nije radio sa učenikom. Znači, ne mogu da ga ocenim jer nije dolazio u školu zato što nije želeo, ali moram da mu predajem na dopunskom času i da za to napravim nov plan i program. Zaista opterećujuće“, podvlači Antić.

Portparol Unije sindikata prosvetnih radnika Srbija Vesna Jerotijević nije sigurna na koji način će nastava za đake koji su odsustvovali iz škole biti sprovedena.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Problem dopunske nastave je što je u rasporedu časova nemoguće naći termin za dopunsku nastavu. Ranije je to bilo jednostavno i uobičajeno jer nije bilo ovoliko izbornih predmeta, dakle ovih obaveznih izbornih predmeta, pa časova informatike. Mlađi razredi, recimo, nisu imali strani jezik, stariji obavezna dva i tako dalje, ali kako se taj fond časova širio na druge predmete, onda je dopunska nastava, pa čak i dodatna, otišla u drugi plan iz prostog razloga što nije bilo moguće pronaći prazan sat u rasporedu“, smatra Jerotijević.

PROČITAJTE JOŠ:

Dodaje da dopunska nastava postoji od ranije i da su mogli da prisustvuju svi koji su želeli.

„Zamislite onda dodatnu dopunsku nastavu sa dodatnim planom i programom, koji će zahtevati još jedan dodatni čas, a za koji nema mesta“, smatra ona.

BONUS VIDEO: Lekcije koje se ne mere novcem: Koliko Srbija ulaže u obrazovanje?

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare