kovid bolnica
Foto: Goran Srdanov/Nova.rs

Sećamo se svi Ane Brnabić i njenog prošlogodišnjeg pokušaja da objasni zvanične brojke zaraženih i umrlih od kovida: nakon otkrića BIRN-a iz juna da je država skrivala broj preminulih od kovida, ona je nekoliko dana kasnije izašla na Hit-tvit i plastično objasnila da svi sa koronom nisu umrli od korone. Jer, šta? Odem ja da se testiram - pozitivna; krenem u Infektivnu, udari me autobus - poginem! Pa neću valjda da se računam i ja tako poginula među žrtve korone? Tako je, otprilike glasilo objašnjenje premijerke. A aktuelne brojke govore nam da taj pomahnitali autobus-ubica intenzivno šparta ulicama Srbije već mesec dana.

Koliko je ljudi u Srbiji umrlo od koronavirusa? Naizgled jednostavno pitanje, koje ima i jednostavan odgovor: zaključno sa subotom, 6. martom, u Srbiji su od posledica kovida umrle 4.592 osobe.

I šta tu ima više da se pita, to je to, zar ne? Bilo bi, u nekoj drugoj zemlji. U Srbiji je ovaj zvaničan podatak tek početak, koji rađa niz pitanja, još od juna prošle godine. Setimo se, tada su, taman fino za izbornu kampanju, u zvaničnoj koloni “preminuli od korone” počela da se pojavljuju samo dva broja: 0 i 1.

Trajalo je to tako više od mesec dana. Naučnici, poput našeg poznatog fizičara dr Milovana Šuvakova, utvrdili su tada da je verovatnoća da se toliko puta zaredom jave samo jedinice i nule kao brojevi preminulih od korone – 1 prema 4 miliona.

Povezane vesti:

U prevodu, da se ovakva epidemija ponovi još četiri miliona puta, samo bi se jednom javila ovakva raspodela broja umrlih kakva je zabeležena u Srbiji tokom maja i juna prošle godine. Prilično neverovatno, zar ne?

Dan nakon izbora, 22. juna, BIRN je izneo svoje istraživanje u kome se navodilo da su, uvidom u zvaničnu bazu podataka Instituta za javno zdravlje “Batut”, novinari BIRN-a videli da je broj preminulih od korone za period od 19. marta do 1. juna 2020. zapravo bio dva i po puta veći od onog koji je saopšten javnosti – 632 preminula, umesto zvanične 244 osobe.

Niko nikada nije ozbiljno demantovao priču BIRN-a, osim u stilu “ovo što BIRN kaže, to nije istina, verujte nam, majke mi”. Naravno – i da li uopšte to treba pominjati u zemlji udavljenoj od nerešenih slučajeva korupcije i kriminala – niko nije ni pozvan na odgovornost, niti je došlo do bilo kakve istrage o broju preminulih od korone.

U ozbiljne demantije, dabogme, ne računamo i pomenuti pokušaj Ane Brnabić sa autobusom-ubicom.

Potonuo je ovaj skandal iz juna pod nebrojenim drugim aferama i skandalima, kako to u Srbiji već biva. Međutim, u poslednjih mesec dana počele su ponovo da se događaju prilično neverovatne stvari u vezi sa zvaničnim brojkama umrlih od koronavirusa.

“Koliko je danas bilo preminulih”, mogao bi da pita neko, a da mu sagovornik i bez gledanja u zvanične podatke odgovori – “biraj, od 13 do 17, šta hoćeš”.

Ovih pet brojeva uporno se javlja od 3. februara i traje, evo, do subote, 6. marta, a možda se nastavi i dalje. I običnim laičkim pogledom na grafik broja preminulih vidi se da je država “zaravnila krivu” i da poslednjih mesec dana broj preminulih neznatno varira.

Foto: Worldometers.info

Naravno, to što se laiku učini da nešto nije u redu sa brojkama ne znači ništa. Ali, kolika je zapravo verovatnoća da se ovakav niz dogodi?

Dr Milovan Šuvakov se ponovo latio zadatka da ovo sračuna i došao do šokantnog rezultata: verovatnoća da se ovakav niz dogodi jeste jedan prema 3,5 milijarde. Ovaj niz je, dakle, skoro hiljadu puta manje verovatan od onog niza nula i jedinica iz juna prošle godine.

Prema njegovoj računici, srednja vrednost za posmatranih 30 dana iznosi 15.113, a šansa da tokom jednog dana broj umrlih bude unutar intervala 13-17 iznosi negde oko 50 odsto – dakle, kao šansa da kuglica padne na crveno kada igrate rulet.

Srbija je, pak, zemlja, u kojoj je kuglica pala na crveno 30 puta zaredom. Šansa za to je – jedan prema 3,5 miljarde, odnosno, treba da se dogodi 3,5 milijarde ovakvih epidemija, pa da dođe do istog niza broja umrlih tokom poslednjih mesec dana.

Zašto je ovo ovoliko (ne)verovatan niz brojki? Zato što se očekuje da raspon brojeva bude znatno širi – dakle, da bude dana i kada je, na primer, 6 umrlih i kada je 26 umrlih, kao i drugih brojki okolo i između. To, uostalom, pokazuju grafici svih zemalja koje su imale između 300 i 600 smrti od kovida prošlog meseca, a koje je posmatrao Šuvakov.

Zapravo, svih – osim Srbije.

Grafika: Milovan Šuvakov

Valja pogledati i vremenske serije ovih istih zemalja za poslednji mesec: sve se kreću nasumično, gore-dole, maltene poput seizmografa, za razliku od Srbije, koja gotovo da ima ravnu liniju.

Grafika: Milovan Šuvakov

No, i šta sad s tim, upitaće se čitalac? Kao i obično – najverovatnije ništa. Ništa, uprkos tome da je jasno koliko su zvanične brojke (ne)verovatne, i, sledstveno tome, da je morao postojati neki “ljudski” upliv u njihovom kreiranju.

Povezane vesti:

Potonuće i ovo pod teretom afera koje tek slede, uprkos tome što je, prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2020. u Srbiji umrlo skoro 12.300 ljudi više od proseka u periodu 2001-2019, a broj zvanično preminulih od kovida u 2020. je bio 3.211.

Ono što je gore od ovoga jeste da postoje neki ljudi u Kriznom štabu i Vladi Srbije, koji na osnovu ovih i ovakvih brojki tumače epidemiju i zamajavaju građane, zabadava predlažući kojekakve mere – zasnovane na ovako preciznim podacima.

A ono što je najgore jeste da postoje i neki drugi ljudi, koji te kojekakve mere Kriznog štaba razmatraju i kažu – a, pa ne može ovo ovako, kako ćemo onda da budemo prvi u Evropi po rastu BDP-a? U tom svetlu, verovatno, treba tumačiti i (izuzetno) zaravnjenu krivu preminulih od kovida tokom februara.

***
Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare