Oglas

Beograd, 14.07.2025. - Predsednik Srbije Aleksandar Vucic primio je u oprostajnu posetu sefa Delegacije EU u Srbiji Emanuelea Zofrea, danas u zgradi Predsednistva. (BETAPHOTO/MILAN ILIC)
Aleksandar Vučić Foto:BETAPHOTO/MILAN ILIC
Aleksandar Vučić Foto:BETAPHOTO/MILAN ILIC

Kako Vučić razume ekonomiju: Kratka priča o rastu cena penzija najbolje pokazuje da predsednik tumači brojke - kako njemu odgovara

22. jul. 2025. 09:40

Obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića uvek izazivaju pažnju javnosti. Manje zbog važnosti tema o kojima govori, više zbog njegovih računica koje su, bar u ovom slučaju, u suprotnosti sa istinom. Evo predsednika Srbije u poslednjoj epizodi sapunice: "Samo spinuj, možda ti neko i poveruje".

Oglas

Naime, Aleksandar Vučić je gostujući na TV Pink govorio o povećanju penzija, pa je, pokušavajući da objasni kako je stanje u državi pre 2012. godine bilo mnogo lošije nego danas, naveo izvesne brojke koje treba da nas ubede u to da je životni standard sada mnogo bolji.

"Tad je stopa nezaposlenosti bila 25,9 odsto, danas 9,1 odsto - najniža u istoriji Srbije. Javni dug je bio 79 odsto, sad smo na 44,3 odsto. Prosečna penzija je bila 202 evra, danas je 426 evra. Mi sad idemo na veliko povećanje penzija, osam ili devet odsto će biti veća penzija. Minimalac je bio 153 evra, a od 1. januara će biti 550 evra. Najmanje će to svaki radnik primiti od svog poslodavca", kazao je on.

A da vidimo kako stvari zaista stoje u praksi.

Kilogram junetine te 2012. koštao je od 435 do 599 dinara, što znači da je za 202 evra, koliko je iznosila prosečna penzija tad, moglo da se kupi 52 kilograma junetine. Danas, kad je prosečna penzija 426 evra, a kilogram junetine kreće se od 1.350 dinara pa naviše, može da se kupi 34 kilograma junetine. Dakle, 18 kilograma manje.

Podsećanja radi, građane Srbije poslednjih meseci zapljusnuo je talas poskupljenja osnovnih namirnica. Sredinom jula Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je dokument u kojem se navodi da se Srbija obavezala da do 1. oktobra.

Početkom jula, među namirnicama koje su poskupele našao se i hleb “Sava”, za koji je Vlada Srbije donela odluku da poskupi za tri dinara, pa je tako sa 59, njegova cena skočila na 62 dinara, dok je odlučeno da se cena brašna u pakovanju od kilogram formira slobodno.

Cena hleba korigovana je nakon što je Vlada 3. jula usvojila Uredbu o prestanku važenja Uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica. Takođe, usvojila je i izmenjenu Uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna “T-500” kojom je omogućeno poskupljenje.

Da to nisu jedine namernice koje su ove godine poskupele, potvrđuje i stanje cena voća i povrća. Ove sezone, kilogram trešanja, u zavisnosti od kvaliteta i porekla, ali i lokacije, kreće se od 700 do 1.500 dinara. Cena povrća variraju i od lokacije, pa je crni luk najjeftiniji u Vranju, gde je kilogram 50 dinara, dok je u Leskovcu i Zaječaru do 150 dinara, a u Beogradu najčešće po ceni od 90 dinara.

Kupus je u prethodnom periodu bio skuplji od luka u gotovo svim gradovima. Najniža cena od 50 dinara zabeležena je u Vranju, dok su najviše cene dostizale 170 dinara u Nišu.

Poskupele su i putarine u Srbiji, pa je tako od 4. jula putarina u Srbiji je skuplja u proseku za oko 4,3 odsto po pređenom kilometru. U opštini Stari grad počela je naplata parkinga i nedeljom.

***

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare