Ovo je vreme koje osobama sa astmom posebno ne prija.

Astma je jedna od najrasprostranjenijih hroničnih bolesti disajnih puteva koja pogađa i decu i odrasle. Od astme u Srbiji boluje 3,7 odsto odraslog stanovništva, dok je kod dece učestalost nešto veća, naročito u većim gradovima. Smatra se da globalno oko 150 miliona ljudi ima neadekvatno kontrolisanu astmu, ne uzima redovno propisanu terapiju i živi u riziku od napada astme koji bi mogao da se završi i bolničkim lečenjem.

Sezona alergija uveliko traje i ovo je vreme koje osobama sa astmom posebno ne prija, mada se simptomi mogu pojaviti tokom cele godine i nisu vezani za određeno godišnje doba.

Kako bi se ukazalo na važnost dobre kontrole astme, Farmaceutska komora Srbije od prošle godine sprovodi standardizovanu farmaceutsku uslugu za pacijente sa astmom u apotekama širom Srbije.

„Savetnici za astmu mogu se prepoznati po bedževima koje nose na svojim radnim uniformama. Tako farmaceuti, osim što izdaju lekove koji se koriste u lečenju astme, sada pružaju dodatnu pomoć osobama sa astmom. Ukoliko osoba prvi put dobija pumpicu, obučavamo je kako da je pravilno koristi, a kod onih sa ustaljenom terapijom, proveravamo da li postoje neke greške u pravilnoj primeni i otklanjamo ih. Apoteka je idealno mesto za ovakve aktivnosti jer 98 odsto stanovnika može doći do apoteke za manje od 30 minuta i dobiti pomoć visokoobrazovanog zdravstvenog profesionalca bez zakazivanja. Preuzimanje pumpica na recept je idealan trenutak da se proveri da li osoba pravilno koristi pumpicu i da dobije ključne savete o svojoj bolesti“, objašnjava mag. farm. spec. Sonja Stoiljković, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Sonja Stoiljković Foto: Privatna arhiva

Osnovni razlozi loše kontrolisane astme, navodi Stoiljković, jesu nepravilna primena pumpica i preskakanje doza, što ima za posledicu probleme sa spavanjem, zamor tokom dana i smanjenje koncentracije, što vodi smanjenoj produktivnosti u školi, na poslu i utiče na kvalitet života uopšte. Teže posledice su otežano disanje i gušenje koje zahteva hitnu medicinsku pomoć ili bolničko lečenje.

Pročitajte još:

„Neke pumpice u svom sastavu imaju kortikosteroide i dugotrajnom primenom mogu nastati lezije u ustima koje su najčešće gljivičnog porekla. Kako bi se ovo preveniralo, potrebno je svaki put isprati usta vodom nakon primene pumpice. Takođe, da bi se sprečilo širenje infekcija i pumpica održala čistom, neophodno je obrisati je suvom krpom ili maramicom nakon svake upotrebe“, ističe Stoiljković.

Usluga savetnika za astmu, takođe, podrazumeva da farmaceut pruža savet o mogućim provocirajućim faktorima, takozvanim okidačima. To su svi oni uzroci koji mogu dovesti do pogoršanja same bolesti ili do napada astme, kao što je prašina, duvanski dim, polen određenih biljaka, intenzivna fizička aktivnost, buđ.

„Razgovaramo o načinima na koje se mogu izbeći okidači ili kako se napad astme u kontaktu sa okidačem može sprečiti. Koristeći odgovarajuće upitnike, tragamo za mogućim uzrocima loše kontrole astme ili ozbiljnih pogoršanja. Pored okidača, preskakanje doze leka, gojaznost, alergije, određeni lekovi ili dijetetski suplementi takođe mogu biti razlog pogoršanja astme. Proveravamo da li pacijenti znaju kako da prepoznaju napad astme i kako da se ponašaju ako on nastupi“, ističe mag. farm. spec. Nikolina Skorupan, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Mag. farm. spec. Nikolina Skorupan Foto: Privatna arhiva

Ona kaže da je održavanje optimalne telesne mase, redovna umerena fizička aktivnost i uravnotežena ishrana doprinose dobroj kontroli bolesti. Zato farmaceuti u okviru ove usluge traže načine kako da se pacijenti svakodnevno bave fizičkom aktivnošću i kako da se zdravije hrane u skladu sa njihovim svakodnevnim obavezama i životnim navikama.

„Osobe sa astmom imaju pravo na vakcinaciju protiv gipa i pneumokoka o trošku RFZO. I virus gripa i pneumokok mogu dovesti do pogoršanja i ozbiljnih komplikacija astme, koje zahtevaju bolničko lečenje. Zato sa našim pacijentima razgovaramo o važnosti vakcinacije i svim prednostima i rizicima koje ona nosi“, zaključuje Skorupan.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar