Foto: FBI/Mega / The Mega Agency / TNS/ABACA / Abaca Press / Profimedia/Printscreen/YouTube/Terra

U poslednjih godinu dana u medijima se dosta pričalo o kripto pravarama i previranjima na tržištu kriptovaluta. Ljudi su masovno ulagali novac, ulozi su dostizali čak i multimilionske sume, a pad koji bi usledio u pojedinim slučajevima bio je zbog toga još bolniji. Ovi slučajevi su u centar pažnje doveli najveće kripto prevarante današnjice, koji su ojadili svoje investitore za milijarde. Njihove životne priče su daleko od običnih, a neke situacije u njihovim životima liče pre na neki holivudski film.

Kripto Robin Hud

U jutarnjim časovima u utorak na Bahamima je uhapšen Sem Bankman Frid, osnivač FTX-a, propalog servisa za trgovinu kriptovalutama. Bankman, koga su mnogi nazivali novim Markom Zakerbergom, će se u narednim mesecima suočiti sa ozbiljnim problemima – a sve bi moglo da rezultira višegodišnjom zatvorskom kaznom u Sjedinjenim Državama.

Uhapšen je na Bahamima, na zahtev SAD, koje su navele da ga krivično gone. Očekuje se da će biti isporučen Sjedinjenim Državama u najskorijem periodu. Inače, bilo je planirano da Bankman svedoči na saslušanju pred Odborom za finansije Predstavničkog doma.

Međutim, osnivač FTX je pokušao da prevari sistem tako što je u vremenu koje je prethodilo procesu funkciju izvršnog direktora prepustio Džonu Reju III.

Foto: Profimedia, Shutterstock

FTX je bio vodeća kompanija na kripto tržištu i milioni ljudi su u nju investirali novac u nadi da će jednog dana zaraditi. Međutim, carstvo je iznenada počelo da se ruši. Prošlog meseca FTX je podneo zahtev za stečaj u SAD, zbog čega mnogi korisnici nisu bili u mogućnosti da povuku svoja sredstva.

Prema sudskom podnesku od prošlog meseca, FTX ima dugovanje prema svojih 50 najvećih poverilaca od skoro 3,1 milijardu dolara.

Nije poznato koliko će ljudi koji imaju sredstva na ovoj platformi dobiti natrag na kraju stečajnog postupka, iako mnogi stručnjaci upozoravaju da bi to mogao biti mali deo onoga što su deponovali.

FTX platforma je omogućavala kupcima da razmenjuju normalan novac za kriptovalute, kao što je bitkoina. Inače, u godini koja je prethodila bankrotu Benkmen je postigao i istorijski uspeh.

Mladi milijarder je svoje bogatstvo izgradio nizom strateških ulaganja u kriptovalute, prvo kao trgovac, a onda kao osnivač FTX- a, koji se bavi razmenom digitalnih sredstava koja omogućavaju kupovinu i prodaju tokena kao što je Bitkoin.

Sem Bankman Frid Foto: Stefani Reynolds / AFP / Profimedia

Zanimljivo je da je postao milijarder gotovo nenamerno. Cilj mu je bio da dođe što više novca kako bi, u budućnosti, mogao da ga pokloni u stilu Robina Huda, iako nije precizirao kako i kome.

Imao je savim obično detinjstvo, odrastao u porodici dva profesora prava sa Univerziteta Stanford, a on sam je rođen u njihovom kampusu. Njegovo bogatstvo se uvećalo tokom pandemije koronavirusa. Ironično, on zapravo ne veruje u kriptovalute. Tvrdio je da će ih se odreći ako bi mogao više da zaradi više radeći nešto drugo, čak i ako je to prodaja sokova od pomorandže.

Propali „kralj kriptovaluta“

Vlasti Južne Koreje tvrde da je Do Kvon, propali „kralj kripovaluta“, koji stoji iza gubitka od neverovatnih 40 milijardi dolara, krije u Srbiji. Kvon (31) je u matičnoj zemlji optužen za prevaru i kršenje zakona o tržštu kapitala, a njega trenutno traže tri zemlje Južna Koreja, Singapur i Amerika. Južna Koreja je, prema pisanju Fajnenšl tajmsa, kontaktirala organe u Srbiji, uprkos činjenici da između dve zemlje ne postoji dogovor o ekstradiciji.

Kvon Do-Hiung je južnokorejski suosnivač i izvršni direktor Teraform Labs sa sedištem u Singapuru, matične kompanije srušenog stejbelkoina TeraUSD (kriptovalute kod kojih je cene dizajnirana da bude vezena za referentnu imovinu) i kriptovalute Luna.

Foto: Printscreen/YouTube/Terra, Shutterstock

TeraUSD i Luna su kolabirali u maju 2022. godine, izbrisavši tržišnu kapitalizaciju od skoro 45 milijardi dolara za nedelju dana i uzrokujući stotine milijardi gubitaka na većem tržištu kriptovaluta. Kvon se suočava sa pravnim i društvenim pritiskom u vezi sa svojom ulogom u nesreći Tera. Građani iz različitih jurisdikcija — uključujući Južnu Koreju, Singapur i Sjedinjene Države — preduzimaju pravne mere protiv Kvona.

Do Kvon je rođen u Seulu u Južnoj Koreji 1991. godine. Pohađao je srednju školu stranih jezika Daevon u Južnoj Koreji. Nakon što je 2015. godine diplomirao računarstvo na Univerzitetu Stanford, prešao je na kratko da radi kao softverski inženjer za Majkrisoftu i Eplu.

On je suosnovao Teraform Labs u januaru 2018. sa preduzetnikom Danielom Šinom. Kasnije 2018. godine, Terraform Labs je objavio kriptovalutu pod nazivom Luna. Teraform je počeo da prodaje svoj stejblkoin, TerraUSD (UST), 2020. godine.

Nakon pada sestrinskih valuta Luna i TeraUSD u maju 2022., Teraform Labs je počeo da trguje novom kriptovalutom pod nazivom Luna 2.0 u junu 2022. godine. Međutim, izdavanje Lune 2.0, koja se sada zove LUNA na platformama za trgovanje, izazvalo je odbojnost investitora i kritičara.

Američka komisija za hartije od vrednosti (SEC) započela je istragu Teraform Labs u junu 2022. kako bi utvrdila da li je marketing TeraUSD stabilnog koina prekršio savezne propise o hartijama od vrednosti i investicionim proizvodima.

Tužilaštvo južnog okruga Seula je 19. septembra 2022. saopštilo da je započelo proceduru za stavljanje Kvona na crvenu listu Interpola i oduzimanje njegovog pasoša. U decembru 2022. godine, južnokorejske vlasti su podelile uverenje da se Kvon krije u Srbiji, jer ova zemlja nema ugovor o ekstradiciji sa Južnom Korejom.

Fatalna Bugarka

Ruja Ignatova, poznata i kao „nestala kripto kraljica“, našla se u julu ove godine na FBI listi 10 najtraženijih ljudi. Bugarka, za koju se veruje da ima 40 godina, tražena je zbog navodne uloge u vođenju prevare sa kriptovalutama poznate kao OneCoin.

Federalni istražitelji je optužuju da koristi šemu za prevaru žrtava za više od 4 milijarde dolara, prenosi BBC. Ona se vodi kao nestala od 2017. godine, kada su američki istražitelji potpisali nalog za hapšenje, a istražitelji su počeli da joj se približavaju.

Ruja Ignatova Foto: EPA-EFE/FBI

OneCoin je 2014. godine počela da nudi kupcima proviziju ako prodaju kriptovalutu većem broj ludi. Ali, agenti FBI kažu da je OneCoin bio bezvredan i da nikada nije bio zaštićen tehnologijom blokčejna koju koriste druge kriptovalute. Prema navodima federalnih tužilaca, to je u suštini bila Ponzi šema prerušena u kriptovalutu.

Žrtva OneCoin-a Džen Mekadam je rekla za BBC još 2019. godine da su ona i njeni prijatelji i porodici izgubili četvrt miliona evra.

Džejmi Bartlet, čija je istraga privukla globalnu pažnju na priču Ignatove, rekao je u srednom ove godine da je saopštenje FBI-ja povećalo šanse da ona bude uhvaćena. Bartlet, koji godinama istražuje slučaj, rekao je da je jedan od razloga zašto je bilo teško pronaći Ruju Ignatovu, taj što je nestala sa najmane 500 miliona dolara, što joj je pomoglo da se sakrije od zakona.

PROČITAJTE JOŠ:

„Takođe verujemo da ima visokokvalitetna lažna dokumenta i da je promenila svoj izgled pomoću plastičnih operacija“, dodao je on. Postoji i mogućnost da možda više i nije živa. Ignatova je poslednji put viđena kako se ukrcava na let iz Bugarske za Grčku 2017. godine i od tada se vodi kao nestala.

Njen plan za bekstvo je bio unapred skovan pošto je shvatila da kripto carstvo koje osnovala 2014. godine samo što nije propalo. Do 2017. godine, ne samo da su investitori počeli da postavljaju pitanja o tome zašto OneCoin nema kompjutersku tehnologiju „blokčejn“ koje mu daje legitimitet valute za trgovanje, već je FBI njuškao oko onoga što su sumnjali da je ogromna piramidalna šema.

„Kolege su smatrale da je Ignatova postala nervozna. Počela da je žonglira između nekoliko mobilnih telefona i postala je paranoična da će kidnapovati ljuti investitori. Jedna bliska prijatelja se priseća da se čak plašila za svoj život“, rekao je Bartlet.

Bartlet je istakao da je u prve tri godine od nestanka Ignatove, putovao po svetu u pokušaju da dođe do nje. Potraga ih je dovela do sedišta OneCoin-a u Sofiji, pa u crnomorsko letovalište Sozopol, gde je bila usidrena njena jahta „Davina“ vredna oko 7 miliona evra. Potom ih je put naveo u Amsterdam, Škotsku, Rumuniju, Nemačku i Ugandu. Takođe se sumnjalo da se krije i u Dubaiju, međutim, potraga nije urodila plodom.

„To ostavlja jednu poslednji i neverovatnu mogućnost – da je Ignatova napustila kopno i da živi na moru na privatnoj jahti. Ako ostanete 12 naučtičkih milja od obale, nalazite se na otvorenom moru. Nijedna država nema jurisdikciju nad vama i nijedna policija nema zakonska ovlašćenja da vas uhapsi. Početkom 2021. godine, javio se jedan anonimni izvor koji je tvrdio da je neko koga poznaje uočio Ignatovu na čamcu u Mediteranskom moru“, naveo je Bartlet. Ipak, ona sve do danas nije pronađena.

BONUS VIDEO: Krah kriptovaluta? – gosti Dragan Varagić i Vitomir Jevremović

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare