Oglas

Dr. Zvezdan Pirtošek
Dr Zvezdan Pirtošek Foto: mf.uni-lj.si
Dr Zvezdan Pirtošek Foto: mf.uni-lj.si

Istaknuti slovenački neurolog podržava dobrovoljno okončanje život teško bolesnih: „Ovo je pitanje čovečnosti“

15. nov. 2025. 10:56

Ugledni slovenački neurolog dr Zvezdan Pirtošek, sa Katedre za neurologiju na Medicinskom fakultetu u Ljubljani, jedan je od retkih lekara koji javno podržavaju pravo na pomoć pri dobrovoljnom okončanju života, o kojem će Slovenci odlučivati na referendumu 23. novembra. Kaže da ga je u to ubedilo dugogodišnje iskustvo sa teško obolelim pacijentima.

Oglas

Kako objašnjava u intervjuu za N1 Slovenija u praksi postoji mala grupa bolesnika kod kojih ni najbolja medicina ni najkvalitetnija palijativna nege ne mogu da uklone sve patnje. Kod tih retkih pacijenata, kaže, to više nije pitanje smrti nego čovečnosti, pitanje kako im omogućiti da, pred nezaustavljivom bolešću, ne ostanu potpuno zarobljeni u trpljenju.

Naglašava da priznavanje ovog prava po njemu ne menja osnovni lekarski poziva. Zadatak lekara ostaje isti, da pomogne čoveku lečenjem, ublažavanjem bola, brigom i objašnjenjem. Zakon bi, smatra, samo otvorio dodatnu mogućnost u izuzetnim situacijama, o kojoj pacijent sam odlučuje. Ključno je i da postoji pravo na prigovor savesti, kako bi svaki lekar mogao mirno da kaže da u postupku ne želi da učestvuje.

Dr Pirtošek upozorava da potpuna zabrana ne uklanja patnju, već je gura u sivu zonu očaja, u skrivene i često nasilne pokušaje samoubistva, bez ikakve kontrole i podrške. Po njemu je zakonski uređen, strogo nadziran postupak uvek humaniji i bezbedniji. Podseća da su razvijene evropske države sa snažnom medicinskom i etičkom tradicijom, poput Austrije i Nemačke, već donele slične regulative i da se u mnogim zemljama stavovi struke menjaju ka otvorenijem dijalogu.

Istovremeno, on naglašava da palijativna nega ostaje temelj brige o većini teško obolelih i da je treba dodatno jačati. Pravo na pomoć pri okončanju života ne vidi kao zamenu za palijativu, već kao poslednji izlaz u izuzetno retkim i jasno definisanim slučajevima, kada ni najbolja nega više ne može da ublaži duboko lično trpljenje onako kako ga sam bolesnik doživljava.

Iz sopstvene prakse navodi da je imao pacijente, uključujući i kolege lekare, koji su želeli da imaju mogućnost izbora ako njihova patnja postane neizdrživa. Za njih bi, kaže, postojanje takvog prava značilo pre svega mir, osećaj da nisu potpuno zarobljeni u bolesti. Uveren je da niko drugim priznavanjem ove prava ništa ne gubi. Oni koji ga ne žele, nikada ga neće iskoristiti, a lekari koji ne žele da učestvuju zaštićeni su prigovorom savesti.

Suština je, zaključuje dr Pirtošek, u poštovanju ljudskog dostojanstva. Po njegovim rečima, ovo nije pitanje ideologije ni pobede jedne strane, već pitanje čovečnosti prema maloj, ali stvarnoj grupi ljudi čije trpljenje medicina više ne može da olakša.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare