Foto: Elliott Franks / Eyevine / Profimedia

Još od devedesetih godina prošlog veka, kada je, kao deo grupe “Young British Artists”, stupio na umetničku scenu Dejmijan Herst navikao je na kontroverze. “Šok taktika” mu nikada nije bila strana, a naročito na početku karijere, kada je i važio za najradikalnijeg predstavnika ove umetničke grupacije, koja je dobrano uzbudila tadašnju, po mnogima, konzervativnu scenu.

Slično je i danas, tridesetak godina kasnije, o čemu najbolje svedoči nova izložba Dejmijana Hersta u Londonu. Zamišljena kao retrospektiva ranih radova umetnika, rođenog u Bristolu 1965. godine, postavka “End of Century”, koja je otvorena 7. oktobra u prostoru “Njuport strit galerije”, trajaće sve do marta 2021. godine.

Izložba u londonskoj galeriji, čiji je vlasnik sam Herst, posetiocima nudi 50 radova britanskog umetnika, nastalih u periodu njegovih studentskih dana na koledžu “Goldsmiths” tokom osamdesetih godina prošlog veka, kao i iz potonje decenije, kada je svom silinom “nahrupio” na umetničku scenu. Instalacije, skulpture, slike, od kojih su neke prvi put izložene, nude umetnikov pogled na teme koja ga kroz čitavu karijeru progone. A te teme su: lepota, religija, život i smrt.

Dejmijan Herst Foto: EPA/KERIM OKTEN

– Umetnost se i bavi životom kakav jeste, sviđalo se to nekom ili ne, reči su britanskog umetnika, koji je uoči otvaranja izložbe svojim pratiocima na Instagramu poručio da se oseća “matoro”, s obzirom da su na postavku uvršćeni radovi iz “prošlog veka”.

Herstov pogled na život počesto je kroz dela reflektovao njegovu odurnu stranu, pa i ne čudi što je bezbroj puta bio javno osuđivan zbog svakovrsnih (zlo)upotreba u ime umetnosti. Ajkula prepolovljena, ili presečena na tri dela, ili ista životinja ispunjena formaldehidom, hiljade mrtvih leptira zarobljenih u akrilu, likvidiranje muva strujom, kao deo performansa, ovca u formalinu, lobanja optočena platinom i brilijantima – samo su neka od njegovih dela koja su šokirala javnost i zbog kojih je redovno na udaru društava za zaštitu životinja.

“Ako delite odbojnost prema upotrebi mrtvih životinja u svrhu umetnosti, svakako bi trebalo da zaobiđete izložbu ranih radova Dejmijana Hersta”, poruka je likovnog kritičara “Gardijana”.

Mladunče ajkule ubijeno i pre nego što je prodisalo, ili gorepomenute ajkule još i nisu toliko zastrašujući prizor kao ono što sledi, konstatuje Džonatan Džons iz “Gardijana”, jer posetilac je potom “izložen urotljivom pogledu mrtvih krava kojima su odrubljene glave”. Ako se neko i upita da li su te krave „stvarne”, odgovor je potvrdan.

“Ućuti i pojedi svoju je*enu večeru”, poruka je umetnika koja stoji ispod iskasapljenih životinjskih tela- od rebara do pozadine praseta- a na meniju su, sa sve cenama, kotleti, kobasice, odresci…Tako je Herst 1997. godine umetnički ovaplotio mesaru.

Bilo mu je zanimljivo i da ovekoveči sebe u mrtvačnici. Tako je pred publikom fotografija nasmejanog umetnika kraj „urnisane“ ljudske lobanje u Gradskoj mrtvačnici u Lidsu…

Bez obzira na zastrašujuće prizore, Hersta kritičar „Gardijana“ proglašava prorokom. Naročito u ovoj 2020. godini kada je smrt, kako konstatuje, svuda oko nas. Ima li, uostalom, razlike kada na postavci ugledate pregršt primeraka „retrovir“ tableta, korišćenih u Americi za lečenje side, u odnosu na sadašnji trenutak? Po oceni kritičara, nema, jer doda li se, odnosno oduzme koje slovo, dobijamo „remdesivir“, kojim je nedavno, kada je oboleo od korona virusa, lečen Donald Tramp.

Život i smrt idu jedno uz drugo, a Herst je to na vreme uvideo, i više ne šokira, već njegova dela koriste kao svojevrsno upozorenje. Nekada revolucionarni umetnik, danas je najbogatiji živi britanski likovni stvaralac. Imetak Dejmijana Hersta procenjen je na više od 235 miliona funti, i najbogatiji je britanski umetnik, pokazala je lista Sandej tajmsa.

A gallery staff member poses next to ‘Myth Explored, Explained, Exploded’, 1993, during a preview of Damien Hirst’s solo exhibition titled ‘End of a Century’ at Newport Street Gallery in London,, Foto: Yui Mok / PA Images / Profimedia

– Nijedan od izloženih eksponata nije na prodaju – odsečno je poručio Herst u razgovoru za ITV, uoči otvaranja izložbe. Međutim, kako piše artsnewspaper, to nikako ne znači da neko od ovih ranih dela opet neće završiti u nekoj privatnoj kolekciji.

Jedna od umetnikovih opsesija, tačnije jedno u nizu dela koje dočarava ajkulu u formaldehidu „Fizička nemogućnost smrti u umu živoga“ svojevremeno je srušilo rekord moderne umetnosti, kada je prodata za 50.000 funti. Od tada je Herst prešao dalek put, pa su svi eksponati sa izložbe u Veneciji iz 2017. prodati za neverovatnih 250 miliona funti. Sve ima svoju cenu, pa i Dejmijan Herst.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar