Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

Izvođenjem performansa "Gorgo" umetnice Lale Raščić otvoren je danas jubilarni 30. Memorijal Nadežde Petrović u Čačku. Memorijal je otvoren ispred galerije koja nosi ime ove velike srpske slikarke, a na izložbi pod zajedničkim nazivom “Na jug, na jug, idemo na jug” na 11 lokacija predstaviće se dve umetničke grupe i 28 umetnika iz regiona.

Naziv izložbu, „Na jug, na jug, idemo na jug“ odabrala je selektorka prof. dr Sarita Vujković, kao i radove 28 umetnika i dve umetničke grupe: Igora Antića, Radoša Antonijevića, Katarine Alempijević, Jake Babnika, Žanete Vangeli, Zlatana Vehabovića, Biljane Đurđević, Radenka Milaka, Mladena Miljanovića, Dušana Staševića, Lale Rašić, Selme Selman, Pravdoljuba Ivanova, I Romana Uranjeka, Vesne Perunović, Predraga Terzića, Jelene Tomašević, Igora Bošnjaka, Danice Dakić, Vedrana Perkova, Jasmine Cibic, Uroša Đurića, Vuka Ćuka, Igora Grubića, Kamena Stojanova, Jusufa Hadžifejzovića, Dalibora Martinisa, Vladimira Perić Talenta, Natalije Vujošević i umetničkih grupa IRWIN (Slovenija) i diSTRUKTURA (Srbija).

 

 

Selektorka Sarita Vujković navela je na otvaranju da joj je velika čast što je birala umetnike jubilarnog „najznačajnijeg Memorijala na prostoru bivše Jugoslavije“.

– Njegova povezanost sa sećanjem na poznatu čačansku umetnicu, najznačajniju na ovim prostorima, posebna je obaveza koja ovoj manifestaciji daje još veći značaj. Ovo je mesto posebnog susreta, spajanja i druženja umetnika. Zbog toga je broj od 30 umetnika određen kao posebna simbolika, na način na koji je Nadežda, koncipirajući izložbu prve jugoslovenske kolonije, nastojala da uključi umetnike iz Bugarske – rekla je selektorka.

Selektorka Sarita Vujković Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

Tokom jednogodišnje pripreme ove smotre, navela je ona, prošlo se kroz neočekivane transformacije – pandemijske i sigurnosne mere, što je uticalo da se početni koncept prilagodi novonastaloj situaciji.

– Modifikujući naše želje, koronavirus nam je nametnuo da 2020. godinu, u kojoj obeležavamo ovu značajnu manifestaciju, bude posebno zabeležena, a očekujem da će biti obeležena kao godina samoizolacije, socijalne distance, odnosno terminima potpuno nepojmljivih kada je kultura u pitanju – rekla je Sarita Vujković.

Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

Izložba je postavljena na 11 lokacija u gradu, u šest galerijskih i pet javnih prostora. Tako je, recimo, Lala Raščić izvela performans ispred ulaza u Galeriju „Nadežda Petrović“, a Radoš Antonijević premijerno je predstavio rad „Šator Vidovdanski hram“ postavljajući ga ispred galerije Doma kulture u kom izlaže četvoro umetnika, dok je instalacija Vladimira Perića Talenta pod nazivom „Karantin za ptice“, upravo na temu koronavirusa, postavljena u Gradski park.

Rad Šator Vidovdanski hram će premijerno biti prikazan na 30. Memorijalu Nadežde Petrović u Čačku, koji je kustoskinja…

Posted by Rados Antonijevic on Четвртак, 01. октобар 2020.

Želja je bila i da se pokaže da manifestacija po kojoj je Čačak poznat širom regiona bude rezultat institucionalne saradnje i umetnika iz sedam zemalja. Selektorka je izrazila žaljenje što ne može svima ponaosob da se zahvali i ističe da je ponosna što radi sa svim tim ljudima raznolikih iskustava i znanja.

Performans Lale Raščić ispred Galerija „Nadežda Petrović“ Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

– Izbor selektora je na poseban način je povezao čačanske institucije kulture i Muzej savremene umetnosti Republike Srpske, a posebno moram da istaknem Nemanju Mićovića koji potpisuje ovogodišnji identitet smotre i Mladena Banjca, asistenta selektora. Predlog izložbenog koncepta umnogome je rezultat rada naše institucije i delanja na pripremi i organizaciji paviljona BiH na Memorijalu, kao i brojnim umetnicima koji su deo ovogodišnjeg saziva – istakla je Sarita Vujković, inače direktorka MSURS.

Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

Kustos – koordinator 30. Memorijala, muzejski savetnik Mirjana Racković kaže da je ovaj događaj značajan ne samo za grad već i za celu državu.

Mirjana Racković Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

– Selektorka memorijala je želela da angažuje sve ustanove i time pokaže značaj ove smotre, budući da na 11 mesta imamo postavke, ali imamo i male prostore koji su mali organizmi za sebe, a zapravo objedinjeni – istakla je ona.

Foto: Ljubica Sokić/Nova.rs

Producent izložbe i kustos Galerije „Nadežda Petrović“ Predrag Živković rekao je da je ovo za njega bilo posebno iskustvo, kao i za „celu ekipu“ koja je radila na tome.

– Imali smo zahtevne radove kako naših, tako i umetnika iz regiona, ali smo imali i mlade ljude koji su ovde bili angažovani da pomognu u postavkama – istakao je on, dodajući da će dobitnici nagrada Memorijala, koje dodeljuju žiri i publika značiti, moći da otvore samostalnu izložbu u naredne dve godine u Čačku.

Direktor Galerije „Nadežda Petrović“ Branko Ćalović pozdravio je na otvaranju umetnike, publiku i predstavnike gradske uprave, navodeći da grad Čačak u prethodnih šest decenija afirmiše umetnost i umetnike, podstiče kreativno stvaralaštvo i umetničku angažovanost.

– Povodom osnivanja manifestacije, istaknuti likovni kritičar tog vremena Pavle Vasić kazao je da umetnički život u našoj zemlji počinje da dobija sve složeniji karakter. Ova manifestacija je važna tačka susreta umetnika iz celog regiona, baš onoga čemu je Nadežda Petrović težila pre više od sto godina – rekao je Ćalović.

Memorijal je osnovan maja 1960. godine i jedno je od najstarijih bijenala u Srbiji, a na prvoj izložbi u jesen iste godine učestvovalo je 18 umetnika sa 44 slike.

Duh Nadežde Petrović

Nadežda Petrović najznačajnija je srpska slikarka s početka 20. veka. Iako je tematski ostala verna nacionalnom, stilski se potpuno okrenula savremenim tokovima evropske umetnosti. Išla je znatno ispred svog vremena i to je sigurno i jedan od razloga što od savremenika, u jednoj tradicionalno patrijarhalnoj srpskoj sredini, nije bila dobro shvaćena.

Zahvaljujući njenom duhu koji je iz male Srbije stremio modernom svetu, ali i srećnim okolnostima da se početkom 20. veka, školuje i da poseti likovne centre Evrope, njeno slikarstvo ide najvećim delom u korak sa evropskim ekspresionizmom, a ponekad se čak približava i tada još neafirmisanoj apstrakciji.