Oglas

President Donald Trump and Russia's President Vladimir Putin talk, Friday, Aug. 15, 2025, at Joint Base Elmendorf-Richardson, Alaska. (AP Photo/Julia Demaree Nikhinson)
Vladimir Putin i Donald Tramp Foto:BETAPHOTO/AP Photo/Julia Demaree Nikhinson
Vladimir Putin i Donald Tramp Foto:BETAPHOTO/AP Photo/Julia Demaree Nikhinson

Ukrajini preti kapitulacija: Cure detalji novog američkog plana zbog kog Putin trlja ruke

20. nov. 2025. 21:33

Sjedinjene Američke Države i Rusija navodno rade u tajnosti na nacrtu novog mirovnog plana koji bi imao za cilj okončanje rata u Ukrajini, ali predložene mere izazivaju ozbiljne kontroverze i diplomatske napetosti. Prema izveštajima medija, dokument su sastavili američki izaslanik Stiv Vitkof i savetnik Kremlja Kiril Dmitrijev. Plan, koji sadrži 28 tačaka, predviđa da Kijev preda deo teritorije pod svojom kontrolom, smanji vojsku, ograniči američku vojnu pomoć, ali i prizna ruski jezik kao zvanični u Ukrajini.

Oglas

Plan je delimično inspirisan prethodnim diplomatskim inicijativama Donalda Trampa u Gazi, ali ostaje nejasno da li administracija formalno podržava predlog. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je ocenio ove uslove kao neprihvatljive i „nepoželjnim“. Sastanak u Ankari, na kojem je trebalo da se razgovara o američkom planu, otkazan je nakon što je Ukrajina insistirala da se njen plan razmatra u širem formatu uz učešće evropskih partnera.

Evropska unija, preko visoke predstavnice Kaje Kalas, jasno naglašava da mir u Ukrajini može biti postignut samo uz aktivno uključivanje Ukrajinaca i Evropljana. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro istakao je da je cilj evropskih zemalja postizanje „pravednog i trajnog“ mira, sa garancijama koje bi sprečile buduću agresiju Rusije.

Analitičari upozoravaju da plan, ukoliko se sprovede u predloženom obliku, može biti protumačen u Ukrajini kao oblik kapitulacije, što bi dodatno destabilizovalo unutrašnju političku situaciju i ugrozilo poverenje građana u vlast.

Detalji plana

Stiv Vitkof trenutno vodi pregovore sa Kirilom Dmitrijevim, glavnim ruskim ekonomskim izaslanikom. Prema oceni više analitičara, američki nacrt plana ide u susret maksimalističkim zahtevima Rusije, uključujući teritorijalne ustupke Kijeva, što izaziva snažan otpor u Ukrajini. Američki predstavnici ističu da se radi o „potencijalnim idejama“, dok Kijev odbacuje svaki predlog koji bi umanjio suverenitet zemlje.

1739371498-profimedia-0960260040-1024x682.jpg
Stiv Vitkof Foto:Celal Gunes / AFP / Profimedia | Stiv Vitkof Foto:Celal Gunes / AFP / Profimedia

Plan predviđa da se ukrajinske snage povuku s preostalih neokupiranih područja Donbasa, pretvarajući ih u „demilitarizovanu zonu“.

Zauzvrat, Moskva bi mogla napraviti teritorijalne ustupke u delimično okupiranim ukrajinskim regionima Zaporožja i Hersona.

Prema ovom planu, Kijev bi takođe trebalo da gotovo prepolovi svoje oružane snage, prestane da prima deo zapadnog naoružanja i odustane od stacioniranja stranih trupa na svojoj teritoriji, objavio je Fajnenšel tajms. Takođe, kako navodi britanski Telegraf, Ukrajini bi bilo zabranjeno da poseduje projektile dugog dometa, a morala bi i da spreči sletanje stranih diplomatskih aviona u zemlju.

Ruski jezik bi postao zvanični državni jezik, a Ruska pravoslavna crkva dobila bi zvanični status na okupiranim teritorijama. Ukrajini bi bilo dozvoljeno da pregovara o bezbednosnim garancijama sa američkom i evropskim vladama kako bi se održao bilo kakav prekid vatre.

Odlazak Kita Keloga: Najveći američki zagovornik Ukrajine

U trenutku kada se intenzivira diplomatska aktivnost, Kijev je suočen s novim udarcem – najvažniji američki zagovornik Ukrajine u Trampovoj administraciji, general Kit Kelog, najavio je povlačenje sa funkcije specijalnog izaslanika u januaru. Kelog je u Ukrajini važio za snažnog prijatelja Kijeva; predsednik Zelenski je često isticao njegovu ulogu, šaleći se da njegovi dolasci „štite Kijev od ruskih vazdušnih napada kao sistem Patriot“.

Munich Security Conference 2025
Kit Kelog Foto: EPA-EFE/BORIS ROESSLER / POOL | Kit Kelog Foto: EPA-EFE/BORIS ROESSLER / POOL

Kelog je učestvovao u pregovorima oko strateških minerala, posredovao u oslobađanju političkih zatvorenika u Belorusiji i otvoreno kritikovao ruske napade. Njegov odlazak predstavlja ozbiljan udarac za Ukrajinu i evropske saveznike, jer dolazi u kritičnom trenutku sukoba, dok Rusija pojačava ofanzivu, a Ukrajina se suočava s unutrašnjom političkom krizom i korupcijskim aferama.

Njegova funkcija po prirodi posla zahteva odobrenje Senata nakon 360 dana, što je Kelogu označilo prirodan kraj mandata. Iako još nije poznato ko će ga naslediti, njegov odlazak simbolizuje dodatnu ranjivost Kijeva u trenutku kada se američka politika prema Ukrajini pokazuje neizvesnom i promenljivom.

Rat na terenu: Povećani napadi i civilne žrtve

Dok diplomatski procesi komplikuju pregovore, sukob na terenu se intenzivira. Ruski dronovi i raketni napadi pogodili su zapadnu Ukrajinu, uključujući višespratnice u Ternopilu i energetske objekte u Ivano-Frankivsku i Lavovu. Prema podacima ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova, najmanje 25 osoba, uključujući troje dece, poginulo je u napadima, dok je 73 osobe povređeno, među kojima 15 dece. Svedoci opisuju scene haosa, panike i strahota, dok se ruske snage kreću ka strateški važnom gradu Pokrovsu.

Istovremeno, Ukrajina pokušava da održi unutrašnju stabilnost, ali korupcijski skandali u energetskom sektoru dodatno komplikuju pregovarački položaj predsednika Zelenskog. Direktni pregovori između Kijeva i Moskve nisu se održali od leta, a pokušaji da se oživi diplomatski kanal ostaju zamrznuti od poslednjeg susreta Trampa i Vladimira Putina u avgustu.

Rat na terenu ne utiče samo na vojnu strategiju već i na svakodnevni život civila. Energetska infrastruktura je često meta napada, što dodatno ugrožava zimu i uslove za stanovništvo pogođenih regiona. Humanitarne organizacije upozoravaju da bi produženi sukob mogao izazvati novu izbegličku krizu i dodatno destabilizovati susedne zemlje.

Reakcije međunarodne zajednice

Međunarodna zajednica pažljivo prati situaciju. Evropska unija je jasno stavila do znanja da svaki mirovni sporazum mora uključivati aktivnu ulogu Ukrajinaca i Evropljana, dok Sjedinjene Američke Države pokušavaju balansirati između svojih strateških interesa i pritiska Kremlja. Neke zemlje članice NATO-a, poput Poljske i baltičkih država, pozivaju na povećanje vojne pomoći Ukrajini, dok se istovremeno traži diplomatsko rešenje koje bi sprečilo eskalaciju sukoba.

Stručnjaci upozoravaju da je svaki pokušaj da se Ukrajina primora na teritorijalne ustupke potencijalno eksplozivan i može dovesti do političke nestabilnosti unutar zemlje. Istovremeno, diplomatski eksperti ukazuju na važnost uloge ključnih pojedinaca poput Kita Keloga, čije odsustvo ostavlja prazninu u koordinaciji i pregovaračkoj strategiji Kijeva.

Dok SAD i Rusija rade na potencijalnom nacrtu mirovnog plana, a Ukrajina nastoji da očuva suverenitet i sigurnost svojih građana, sukob i dalje odnosi živote civila i destabilizuje region. Odlazak ključnog američkog zagovornika, nesigurnost oko američkog plana i stalni pritisak ruskih snaga ukazuju na to koliko je postizanje „pravednog i trajnog“ mira složen, višeslojan i krucijalan proces.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare