Oglas

A worker looks at the trucks transporting iron ore
Foto:EPA/GENO ZHOU/EPA-EFE/EPA-EFE/DAN PELED/EPA/ADRIAN BRADSHAW/EPA-EFE/ALAN PORRITT
Foto:EPA/GENO ZHOU/EPA-EFE/EPA-EFE/DAN PELED/EPA/ADRIAN BRADSHAW/EPA-EFE/ALAN PORRITT

Američki Vrhovni sud na strani Rio Tinta: Odbili da razmotre tužbu Apača, sve bliže kopanje na "svetoj zemlji"

28. maj. 2025. 15:51
>
28. maj. 2025. 17:56

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je u utorak da razmatra tužbu starosedelačke grupe zasnovanu na verskim pravima, kojom se pokušava sprečiti kompanije Rio Tinto i BHP da preuzmu kontrolu nad zemljištem u Arizoni potrebnim za izgradnju jednog od najvećih svetskih rudnika bakra – projekta koji se nalazi na području koje je dugo korišćeno za svete rituale Apača.

Oglas

Sudije su odbacile žalbu grupe Uporište Apača, organizacije koju čine pripadnici plemena San Karlos Apači iz Arizone i ekološki aktivisti, na odluku nižeg suda koja je omogućila saveznoj vladi da zameni zemljište sa rudarskim kompanijama za potrebe projekta Resolution Copper.

Administracija bivšeg republikanskog predsednika Donalda Trampa zalagala se za realizaciju ove razmene zemljišta i nastavak razvoja rudnika. Međutim, savezni sudija u Arizoni je 9. maja privremeno zaustavio proces dok se ne odluči o žalbi na Vrhovnom sudu, piše Rojters.

Konzervativne sudije Nil Gorsač i Klarens Tomas nisu se složile sa odlukom većine, pri čemu je Gorsač ovu odluku nazvao „ozbiljnom greškom“ koja dozvoljava vladi da uništi sveto mesto Apača, a da čak ni ne sasluša njihove argumente.

„Zamislite samo da vlada želi da sruši istorijsku katedralu na osnovu tako upitnog pravnog obrazloženja“, rekao je Gorsač. „Ne sumnjam da bismo takav slučaj smatrali vrednim našeg vremena.“

Rio-Tinto-6-1024x683.jpg
Foto: Nova.rs | Foto: Nova.rs

Projekat je u vlasništvu britansko-australijske rudarske kompanije Rio Tinto (55%) i australijske kompanije BHP (45%), pri čemu je Rio Tinto operater. Oba preduzeća su već potrošila više od dve milijarde dolara, iako još uvek nisu proizvela nijedan kilogram bakra.

Tužba je prvobitno podneta 2021. godine pred saveznim sudom u Arizoni, uz tvrdnje da projekat krši ustavna i zakonska prava na slobodno ispovedanje vere. Tužioci su tvrdili da bi uništavanje svetog mesta predstavljalo kršenje Prvog amandmana američkog Ustava i Zakona o obnovi verskih sloboda iz 1993. godine.

Takođe su naveli da bi uništavanje svetog mesta predstavljalo i kršenje ugovora iz 1852. godine, kojim je američka vlada obećala da će štititi tu zemlju i „obezbediti trajni prosperitet i sreću“ plemena.

Podsetimo, Rio Tinto želi da kopa litijum u dolini Jadra, što je izazvalo masovne proteste u Srbiji.

„Ekonomska korist“

Odluku Vrhovnog suda pozdravila je Mila Besič, demokratska gradonačelnica grada Superior u Arizoni, najbližeg mestu rudarskom projektu.

„Na ovu odluku čekamo veoma dugo“, rekla je Besič. „Za Superior i celu Arizonu, ovaj projekat predstavlja ogromnu ekonomsku korist.“

Zamenu zemljišta omogućio je zakon o vojnom budžetu iz 2014. godine koji je potpisao tadašnji demokratski predsednik Barak Obama. Taj zakon omogućio je rudarskim kompanijama da zamene zemljište koje poseduju za federalnu parcelu poznatu kao Oak Flat, koja se nalazi oko 113 km istočno od Finiksa.

Zamena zemljišta bila je uslovljena objavom izveštaja o uticaju na životnu sredinu, što se i dogodilo u januaru 2021. godine, u poslednjim danima Trampovog prvog predsedničkog mandata.

Na tom području nalazi se više od 18 miliona tona bakra – ključnog metala za električna vozila i gotovo sve elektronske uređaje.

Zemljište je među Apačima poznato kao Chi'chil Biłdagoteel, a decenijama je korišćeno za svete rituale, prema istoričarima grupe i njihovim advokatima iz organizacije Becket Fund for Religious Liberty.

Ako rudnik bude izgrađen, nastala bi kraterska jama širine 3 km i dubine 300 metara koja bi potpuno uništila sveto mesto. Još dva pravna postupka protiv ovog projekta su u toku – jedan vodi samo pleme San Carlos Apači, a drugi ekološka organizacija Center for Biological Diversity, koja se protivi rudniku iz ekoloških razloga.

Nakon što je sudija 2021. godine odbio da zaustavi razmenu zemljišta, Apache Stronghold je podnela hitnu žalbu. Kratko pre nego što je administracija predsednika Džoa Bajdena trebalo da odgovori na žalbu, ona je u martu 2021. godine povukla izveštaj o uticaju na životnu sredinu, čime je razmena zamrznuta.

Apelacioni sud u San Francisku (9th U.S. Circuit Court of Appeals) u dva navrata je odbio da zaustavi razmenu zemljišta – poslednji put u martu 2024. godine, kada je panel od 11 sudija presudio tesno (6-5) protiv tužilaca. Većinu su činile sudije koje su imenovali republikanski predsednici.

Sudije koje su podržale odluku tokom žalbenog postupka rekle su da, iako razumeju verske zabrinutosti, osećaju da moraju doneti odluku isključivo na osnovu pitanja da li savezna vlada ima pravo da raspolaže sopstvenim zemljištem.

Nakon povratka Donalda Trampa na vlast, Američka šumarska služba je 17. aprila najavila da će u roku od 60 dana ponovo objaviti izveštaj o životnoj sredini neophodan za realizaciju razmene zemljišta za projekat Resolution Copper.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare