Oglas

epa11476467 Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu pauses as he addresses a press conference amid the ongoing conflict in Gaza between Israel and Hamas, in Tel Aviv, Israel, 13 July 2024.  EPA-EFE/NIR ELIAS / POOL
Benjamin Netanjahu Foto:EPA-EFE/NIR ELIAS
Benjamin Netanjahu Foto:EPA-EFE/NIR ELIAS

Izrael prekida isporuku humanitarne pomoći Gazi 

02. mar. 2025. 11:17

Netanjahuova kancelarija saopštila je da uvodi blokadu jer Hamas ne prihvata plan za koji Izrael tvrdi da ga je predložio američki izaslanik

Oglas

Izrael je prekinuo isporuku humanitarne pomoći Gazi kako bi izvršio pritisak na Hamas da prihvati izmenu sporazuma o prekidu vatre, koja bi omogućila oslobađanje talaca bez povlačenja izraelskih trupa.

Kancelarija premijera Benjamina Netanjahua saopštila je u nedelju da uvodi blokadu Gaze jer Hamas odbija da prihvati plan koji je, kako tvrdi Izrael, predložio američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof. Plan podrazumeva produženje prve faze primirja i nastavak oslobađanja talaca, dok bi druga faza, koja uključuje povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, bila odložena.

„Po završetku prve faze sporazuma o taocima, i u svetlu Hamasovog odbijanja da prihvati Vitkofov plan za nastavak pregovora – na koji je Izrael pristao – premijer Netanjahu je odlučio da od jutros bude zaustavljen svaki ulazak robe i snabdevanja u Pojas Gaze. Izrael neće dozvoliti prekid vatre bez oslobađanja naših talaca“, navodi se u saopštenju. „Ako Hamas nastavi da odbija, uslediće daljnje posledice.“

Do nedelje ujutru nije bilo potvrde iz Vašingtona o postojanju i detaljima Vitkofovog plana. Hamas je u odgovoru nazvao obustavu pomoći „ratnim zločinom“ i kršenjem sporazuma o prekidu vatre, ističući da je Netanjahuova odluka „jeftina ucena, ratni zločin i očigledan prevrat protiv dogovora o primirju“.

Pregovori u Kairu, čiji je cilj bio održavanje primirja u Gazi, naišli su na prepreku u subotu, poslednjeg dana prve šestonedeljne faze, zbog neslaganja o prelasku u drugu fazu primirja.

Izraelski zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je za Associated Press da je odluka o obustavi pomoći doneta u koordinaciji s Trampovom administracijom.

Netanjahuova kancelarija ranije je u nedelju saopštila da je podržao Vitkofov predlog za produženje prve faze primirja tokom Ramazana i Pesaha, koji se završavaju 20. aprila. Tokom tog perioda, polovina preostalih živih talaca i polovina tela preminulih talaca trebalo bi da bude oslobođena.

Po završetku tog privremenog produženja, u saopštenju se navodi: „Ako se postigne dogovor o trajnom primirju, biće oslobođeni svi preostali živi i preminuli taoci.“

Dok se prva faza primirja uglavnom fokusirala na oslobađanje izraelskih talaca u zamenu za Palestince zatvorene u izraelskim zatvorima, povećanje isporuka pomoći i povlačenje izraelskih trupa s određenih pozicija, druga faza predviđa potpuno povlačenje Izraela i dugotrajniji prekid neprijateljstava.

Vitkofov plan, kako ga opisuje Netanjahuova kancelarija, deluje slično izraelskom predlogu za šestonedeljno produženje prve faze primirja, uz oslobađanje talaca, ali bez spominjanja povlačenja trupa, što je bio deo originalnog sporazuma iz januara.

Hamas je saopštio da ovaj predlog jasno pokazuje da Izrael pokušava da se povuče iz dogovora koji je prethodno potpisao.

Hamas ne učestvuje direktno u pregovorima u Kairu, ali koordinira s katarskim i egipatskim zvaničnicima koji pregovaraju s američkim i izraelskim delegacijama. Pregovarači su napustili Kairo u petak uveče, a do subote kasno uveče nije bilo znakova da će se ponovo sastati.

Izraelsko povlačenje bi prvo uključilo napuštanje Filadelfijskog koridora duž južne granice Gaze s Egiptom, ali bi takav potez mogao da izazove pad Netanijahuove desničarske koalicije, što bi dovelo do novih izbora i neizvesne političke budućnosti premijera.

Izraelski politički analitičari sugerišu da je Netanjahu pristao na prekid vatre pod pritiskom Donalda Trampa, uveren da sporazum nikada neće dostići drugu fazu. Od početka primirja, Netanjahu je sprečavao izraelske pregovarače da razgovaraju o drugoj fazi. Međutim, Vitkof insistira na njenoj implementaciji kako bi se oslobodili preostali taoci – njih 59, od kojih se veruje da je samo 25 još uvek živo.

Većina Izraelaca takođe želi da vlada prioritizuje oslobađanje talaca, ali taj stav se suprotstavlja izraelskoj krajnjoj desnici, bez čije podrške koalicija ne može opstati. Desničarske partije tvrde da bi glavni prioritet Izraela trebalo da bude uništenje Hamasa.

Još uvek ne postoji dogovor o tome ko bi trebalo da upravlja Gazom kada se postigne trajni kraj rata. Tramp je početkom februara izazvao konfuziju i šok izjavom da bi SAD trebalo da „poseduju“ Gazu, koja bi bila ispražnjena od više od 2 miliona Palestinaca kako bi se napravio prostor za „rivijeru na Mediteranu“.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare