Foto:privatna arhiva

"Ako čovek koji je oboleo od koronavirusa umire, iako je priključen na respirator, onda ga mi preuzimamo! Povezujemo ga sa Ekmo aparatom, koji spašava najteže bolesnike, one kojima ne pomaže ni mehanička ventilacija“ u razgovoru za „Novu“ priča specijalista interne medicine doc. dr Jovan Matijašević, rukovodilac Klinike za urgentnu pulmologiju na Institutu za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici, čiji medicinski tim vodi bitku za život najugroženiih pacijenata, u jedinom "Kovid Ekmo centru" u Srbiji.

Jedan Ekmo centar na dva miliona stanovnika je svetski standard, a mi imamo jedan – za celu državu.

„Mi smo intenzivna nega, i koristimo Ekmo aparate u lečenju najtežih pacijenata obolelih od koronavirusa. Ovi aparati, koji spašavaju živote, su ekstrakorporalna membranska oksigenacija, što u prevodu znači da pacijentu izvučemo krv iz tela, koju provučemo preko membrane, kroz sistem creva, koji je dalje spojen sa aparatom i prima kiseonik, a izvlačimo ugljen-dioksid. Naši pacijenti su intubirani, stavljeni na mehaničku ventilaciju, a mi pokušavamo da, narodski rečeno, izduvamo ugljen-dioksid, koji je štetan u visokim koncentracijama. Ekmo aparat je samo most do oporavka. Pacijenta stavljamo na aparat i čekamo da mu se oporave pluća“ objašnjava prof. dr Matijašević, iz Instituta u Sremskoj Kamenici.

Foto:privatna arhiva

Ovaj talas koronavirusa, koji je krenuo krajem leta, je, kažu lekari, najgori dosad, a u ovom centru lečeni su najmlađi pacijenti, među njima i tri mlade trudnice.

„Ovo je jedini „Kovid Ekmo centar“ u Srbiji, u kojem obolele od koronavirusa priključujemo na Ekmo aparate, kada im respirator više ne pomaže. Ovo je sofisticirana metoda, a rade je samo ljudi koji se bave intenzivom i sa obolelima koji imaju ARDS (akutni respiratorni distres sindrom). Naša najmlađa pacijentkinja je 1994. godište, a neposredno pre priključivanja, porođena je na carski rez u 30. nedelji trudnoće. Dete je na sreću rođeno živo i zdravo, a ona je bila pozitivna na kovid-19 i u veoma teškom stanju. Na Ekmo aparatu provela je 10 dana, posle čega se oporavila i otpuštena je kući. Samo u ovom talasu imali smo čak tri trudnice, a nijedan naš pacijent nije bio vakcinisan“ kaže naš sagovornik iz Sremske Kamenice, i naglašava da je prosek godina njihovih pacijenata između 40 i 50, iako se na aparatu našlo i nekoliko mlađih od 30 godina.

Ljudi moraju da shvate koliko je važno da se vakcinišu, ističe doktor Matijašević.

„Koronu niko od nas neće izbeći, svi ćemo se zaraziti, samo je pitanje kada. Zato je prevencija težih simptoma prioritet, a to je – vakcina. Procena profesora Vladimira Petrovića, direktora Instituta za javno zdravlje Vojvodine, je da će pandemija koronavirusa trajati do maja 2022. ako se svi vakcinišemo, a ako nastavimo da izbegavamo vakcinu, sa koronom ćemo dočekati 2023. godinu“ upozorava doktor Matijašević.

Rad sa Ekmo aparatom je kompleksna procedura za koju je potreban trening čitave ekipe, a ovaj aparat koji pruža nadu, kada respirator zakaže, košta 110.000 evra.

„Posle pet godina, koliko radimo, i dalje smo pioniri, a prošli smo brojne edukacije i treninge širom Evrope. Postoje kriterijumi za obuku na ovom aparatu, koji nisu jednostavni. Od epidemije svinjskog gripa, od 2010. pišemo molbe i tražimo nabavku aparata, i konačno smo 2017. dobili dva, od Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo. Koristimo četiri, ali druga dva smo pozajmili“ naglašava rukovodilac jedinog Kovid Ekmo centra u Srbiji.

Pacijenti koji su već na respiratoru, ali su im parametri na vrhuncu, priključuju se na Ekmo.

„Mehanička ventilacija na bolesnim plućima ponekad nanosi više štete nego koristi, zato ih priključujemo i na Ekmo. Pacijente pratimo danonoćno, jer je neophodno da uočimo momenat kada je bezbedno skinuti ih sa aparata. Kad god priključujemo pacijenta na Ekmo aparat, u proceduri učestvuje četvoro lekara i tri tehničara ili medicinske sestre, ukupno sedmoro ljudi. Ti pacijenti su urgentni, i sa stavljanjem na aparat nema čekanja, sve se odvija veoma brzo, nema mesta za greške, jer to može nekoga koštati života. Jedna kanila ide u vratnu, a druga u butnu venu. To obavezno obavljaju dva doktora, a u mojoj intenzivi radi ukupno osmoro lekara, i sad obučavamo devetog kolegu. Jedan od nas uvek je dežuran 24 sata, pa se smenjujemo. Možete li da zamislite kako nam je kada se neko od nas razboli ili ode na odmor, ili prosto iz nekog razloga ne može da dođe na posao. E to je onda problem“ kaže prof. dr Matijašević.

I dodaje da se ovaj aparat, osim za plućnu, koristi i kao zamena za srčanu funkciju, kada se jedna kanila stavi u venu, a druga u arteriju.

Ekmo aparat nije za starije od 60 godina

Kod Ekmo aparata, ipak, postoje i kontraindikacije.

„Najlošije na ovom aparatu prolaze ljudi koji imaju preko 60 godina i koji imaju pH nalaz u krvi manji od 7,23. To znači da je mala verovatnoća da će preživeti i aparat. Kad krenu komplikacije, može biti užasno. Desi se da pacijent bude i 30 dana na Ekmu. Kod nekih može doći do komplikacija kao što su potreba za dijalizom, opadanje trombocita i tako dalje.

Bonus video: Nova.rs u Batajnici među najtežim kovid pacijentima

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar