Zašto je Vladimir Kecmanović sam sebi skratio mandat i otišao s RTS-a

Pisac je juče podneo ostavku na mesto glavnog i odgovornog urednika Kulturno-umetničkog programa RTS-a i potpisao sporazumni raskid radnog odnosa u ovoj javnoj ustanovi, potvrđeno je portalu Nova.rs.

Dosadašnji prvi čovek Kulturno-umetničkog programa RTS-a na ovoj funkciji proveo je sedam godina. Naime, Kecmanovića, koji je rođen u Sarajevu 1972, a diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, Upravni odbor RTS-a imenovao je na ovu poziciju prvi put 2019. godine i to umesto reditelja Nebojše Bradića.

Kada mu je istekao prvi mandat, UO RTS ga je u junu 2023. ponovo izabrao za glavnog i odgovornog urednika Kulturno-umetničkog programa Radio televizije Srbije. Međutim, jedan od naših najcenjenijih književnika svojevoljno je skratio mandat. I to godinu dana pre isteka drugog mandata.

Želeći da saznamo razloge podnošenja ostavke pozvali smo Kecmanovića, no književnik nije odgovarao ni na pozive, niti na poruke portala Nova.rs. Od izvora bliskih Vladimiru Kecmanoviću nezvanično smo saznali da je jedan od razloga podnošenja ostavke ali i raskida radnog odnosa u RTS-u književnikova želja da se posveti pisanju.

Vladimir Kecmanović jedan je od najtiražnijih i najnagrađivanijih srpskih pisaca. Književnik je prvi roman "Poslednja šansa" objavio 1999. godine, a usledila su dela "Sadržaj šupljine", "Feliks", "Top je bio vreo", "Sibir", "Osama", "Kad đavoli polete".

Napisao je i zbirke pripovedaka "Zidovi koji se ruše" i "Kao u sobi sa ogledalima", dok je s kolegom Dejanom Stojiljkovićem zajedno potpisao roman "Kainov ožiljak", kao i trilogiju "Nemanjići". Objavio je i esejističko-biografsku knjigu "Das ist Princip!", te istorijsko-esejističku hroniku "Dva krsta i jedna krv", a sa istoričarem Predragom Markovićem potpisao je delo "Tito, pogovor".

Ovenčan je priznanjima "Branko Ćopić", "Meša Selimović", "Hit libris", "Vitez srpske književnosti", "Pečat vremena", "Pero despota Stefana", "Teslina golubica", "Krst vožda Đorđa Stratimirovića", "Zlatni beočug", Velika nagrada "Ivo Andrić", te Andrićeva nagrada. Za roman "Kad đavoli polete" dobio je 2023. godine Vitalovu nagradu. Isti taj roman, ovenčan Vitalom, odnosno "Zlatnim suncokretom", povukao je pisac iste te godine iz nadmetanja za nagradu "Beogradski pobednik". Iako se knjiga našla u najužem izboru za ovo književno priznanje, povlačenje iz trke za "Pobednika" obrazložio je rečima da mu "ne odgovara princip odlučivanja žirija".

Takođe, bio je jedan od glavnih inicijatora bojkota NIN-ove nagrade. Naime, 2020. godine Vladimir Kecmanović bio je jedan od 18 pisaca koji su pozvali na bojkot našeg najuglednijeg književnog priznanja, što je obrazloženo stavom da "preterano dugo i preterano često, o NIN-ovoj nagradi odlučuju što stručno, što moralno, a najčešće i stručno i moralno nekompetentni ljudi, za koje nije jasno po kom merilu su birani". Bojkot je, međutim, Vladimir Kecmanović okončao početkom ove godine.

Kecmanovićeva proza adaptirana je za film i pozorište i prevođena na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik, a pisac je bio i scenarista serije "Senke nad Balkanom".

Pre nepune dve godine "Laguna" je objavila piščevu knjigu "Oganj i kelija". Iako, kako je priznao, delo nije lako žanrovski odrediti, istakao je kako je posredi poema, koju doživljava kao molitvu posvećenu Svetitelju i večnosti koja živi u trenu.