Foto: Nova.rs / Miloš Ljubisavljević

Ljubav nije politika i fudbal je za sve. Ova rečenica trebalo bi svima da bude jednostavna i jasna, ali nažalost nije tako. Naročito ako živite u Kataru. Ili ako predstavljate Evropsku (UEFA) ili Svetsku fudbalsku federaciju (FIFA), organizacije koje polako ali sigurno postaju simbol licemerja.

Foto:Nova.rs/Promo

Direktno izveštavanje iz Katara donosi vam m&m’s.

Mim
.

Pljuvanje po Kataru je sada aktuelno, ali da se ne pravimo blesavi i zaboravni. Na Evropskom prvenstvu 2020, koje je zbog koronavirusa odigrano prošle godine, a jedan od gradova domaćina bila je i Budimpešta, zabeleženo je mnogo incidenata vezanih za LGBTIQ+ populaciju. UEFA je prvo zabranila, a potom dozvolila da se zastave duginih boja unose u fan zone, ona je licemerje pokazala i kada je pod pritiskom Mađarske zabranila da se „Alijanc arena“ u Minhenu, u znak podrške LGBTIQ+ populaciji „ofarba“ u dugine boje, ona je pokrenula istragu protiv Olivera Nojera, golmana Nemačke, zbog toga što je nosio kapitensku traku duginih boja, ali ga nije i kaznila…

Ali, da krenemo redom.

Mađari su tada bili optuženi da nisu dozvolili zastave duginih boja u zonama gde se okupljaju navijači, ali slike su govorile drugačije. Ovu zbrku na kraju šampionata pojasnio nam je Atila Mihok, direktor Fan zone u Budimpešti.

PROČITAJTE JOŠ

„Prvi dogovor je bio da se u ‘fan zonu’ ne unosi ništa osim nacionalnih zastava. Sećate se da Nemcima nisu dali da ofarbaju ‘Alijanc arenu’ u dugine boje. UEFA je kasnije promenila stav. Mi smo radili sve što je dozvoljavala UEFA. Nikakvih problema nije bio u fan zoni. Pisalo se da nismo dozvoljavali zastave duginih boja, da diskriminišemo gej populaciju, ali to nije istina. Pogledajte slike, videćete zastave. Dakle, niko nije zabranjivao da se unose kada je UEFA to dozvolila“.

Dakle, opet se UEFA nećka.

Manuel Nojer, golman Nemačke, za razliku od Harija Kejna, ali o njemu ćemo kasnije, pokazao je da ima „kohones“ i dugine boje stavio na kapitensku traku, a nju na ruku, i tako izašao na megdan Portugalcima u 2. kolu tog šampionata. UEFA je posle otvorila istragu, ali, gle čuda, nije kaznila Nojera.

Nemci su reagovali i uoči utakmice sa Mađarima u Minhenu (3. kolo) i tražili da se stadion osvetli duginim bojama. Mađari su negodovali, a UEFA je zabranila bojenje stadiona i pozvala se na politički kontekst, jer Mađari ne odobravaju „propagiranje homoseksualnosti među maloletnicima“.

Ono što nije uradila UEFA uradio je jedan navijač koji je utrčao na teren sa zastavom LGBTIQ+ populacije i to u trenutku kada je intonirana mađarska himna.

Sve se to, dakle, dešavalo u Evropi, u 21. veku, i sada evo pričamo o Kataru. Pa, hajde onda i o njemu. Da vidimo kako se i FIFA nećka.

Foto: EPA-EFE/Mohamed Messara

Dobra stvar jeste ta što je Mundijal doneo malo slobode i ohrabrenja za gej populaciju koja živi u Kataru, zemlji u kojoj su istopolne veze zabranjene, „prekršaji“ se kažnjavaju i zatvorom. Ovi ljudi žive ispod radara i pitaju se šta će se dogoditi kada se završi Svetsko prvenstvo. Da li će njihova borba za prava izgubiti snagu i utihnuti.

„Mi živimo normlanim životom, izlazimo, družimo se, idemo na večere, žurke, plažu… Ali mi ne nosimo zastave duginih boja, niti se eksponiramo u javnosti“.

LGBTIQ+ populacija u prvi mah nije bila dobrodošla u Katar, ali je domaćin morao da popusti jer je svakako dobio organizaciju ovog šampionata pod vrlo kontroverznim okolnostima, te su se podrazumevali ustupci svih strana.

Iako je šeik Tamim bin Hamad Al-Thani, emir Katara, u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, rekao „da su svi navijači dobrodošli u Katar i da otvaraju vrata svima bez diskriminacije“, ambasador Mundijala Halid bin Salman, nešto kasnije malo je korigovao emirovu izjavu.

On je u intervjuu za nemački ZDF, koji je inače prekinut, rekao „da je homoseksualnost oštećenje uma“.

„Svi koji dođu u Katar moraju da prihvate naša pravila. Homoseksualnost je kod nas haram. Znate li šta to znači? To znači da je zabranjena. Jer je to oštećenje uma“, tvrdi ambasador.

Foto: EPA-EFE/Neil Hall

Fudbalski savez Engleske još u septembru je najavio da će njihov kapiten, Hari Kejn, nositi traku u duginim bojama u sklopu kampanje „Jedna ljubav“, koja se bori protiv diskriminacije i podrške seksualnim manjinama, čak i ako to zabrani Međunarodna fudbalska federacija (FIFA).

FIFA je to naravno zabranila i predložila traku sa porukom „podeli obrok“, a Kejn se prepao zaprećene kazne (žuti karton za svakog ko je bude nosio), pa ju je u premijernom meču protiv Irana „zaboravio“ u svlačionici. Umesto nje poneo je onu na kojoj je pisalo „ne diskriminaciji“.

Ono što nije uradio Hari Kejn uradila je Aleks Skot, novinarka BBC koja je prkosno u direktnom uključenju sa terena nosila „spornu“ kapitensku traku.

Novi skandal je izbio i oko dresova reprezentacije Belgije, koja neće moći da nosi gostujuću garnituru.

FIFA je poručila Belgijancima da ne smeju da izađu na teren u njima, jer na dresovima piše Love (ljubav), a slova u duginim bojama asociraju na borbu za prava LGBTIQ+ zajednice.

„Ništa nismo mogli da učinimo, nije bila moguća rasprava sa FIFA“, rekao je Peter Bosert, direktor Fudbalskog saveza Belgije.

Na ulicama je situacija nešto drugačija. Gej navijači su prisutni u Dohi, nikog ne provociraju i za sada ih niko ne dira. Ne ponašaju se slobodno, „ne provociraju domaćine“, poštuju njegove vrednosti, ne nose zastave i tek po nekom detalju na odeći pokazuju da su tu.

I dok se LGBTIQ+ populacija bori za prava, mnogi od onih koji ih podržavaju ne rade to iskreno.

Dakle, u redu je da budeš gej, ali ne u njihovoj kući.

BONUS VIDEO Nova.rs na treningu fudbalera Srbije, Piksi delio savete Mitroviću