Oliver Stoun, Vadimir Putin Foto: EPA-EFE/CAROLINE BLUMBERG, Sputnik/Aleksey Nikolskyi/Kremlin via REUTERS

Za razliku od većine svojih kolega iz Holivuda, koji su ustali protiv ruske invazije na Ukrajinu i Putina, američki reditelj Oliver Stoun je drugačijeg stava. Ne samo da se protivi karakterisanju Putina kao "krvavog ubice", već i histeriji zapadnih medija oko krvavih događanja u Ukrajini.

– Među svom histerijom zapadnih medija koji vrište o „krvavom ubici Putinu“ i izostavljaju ključne činjenice, najvažnije je razumeti čitav spektar onoga što se dešava i, pre svega, trezveno razmišljati – napisao je američki reditelj na Instagramu. Svojim pratiocima na ovoj društvenoj mreži ponudio je i nekoliko linkova kako bi im pomogao da vide i neke trezvenije analize…

Od kada je počela invazija Rusije na Ukrajinu, jedna od najgledanijih stvari u virtuelnom svetu jeste dokumentarac „Razgovori sa Putinom“, koji je potpisao slavni američki sineasta Oliver Stoun. Dvodelni televizijski dokumentarac o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, baziran je na serijalu razgovora koje je trostruki oskarovac uradio s ruskim predsednikom. Kada je premijerno emitovan 2017, reklamiran je kao „najintimniji intervju koje je Putin ikada dao nekom autoru sa Zapada“.

U dokumentarcu, koji je izazvao ogromu pozornost, s tim što ga je deo kritike dočekao „na nož“, a drugi hvalio, Stoun je pokušao da zaviri u Putinov profesionalni, ali i intiman život. I u filmu je „pokrio“ vreme od dana odrastanja ruskog lidera u doba komunizma, preko uspona na vlast, do odnosa sa SAD i četvoricom američkih predsednika.

Do prvog susreta reditelja „Lica s ožiljkom“, „Volstrita“, koji je Oskare dobio za filmove „Ponoćni ekspres“, „Vod smrti“ i „Rođen 4. jula“, i prvog čoveka Rusije došlo je 2015. kada je Stoun došao u Moskvu da se vidi sa Edvardom Snoudenom, želeći da snimi film. Ali, ukazala mu se prilika da od tada do početka 2017. uradi više od deset intervjua s Putinom. I pričali su odnosima Rusije i SAD, NATO-u, demokratiji, ali i Ukrajini…

– Nekada smo po šest sati čekali na početak snimanja, ali mogao sam da mu postavljam različita pitanja. Upravo zato je važno da se pogleda ovaj film koji donosi potpuno drugačiju sliku o Putinugovorio je tada Stoun.

A nedavno, zapravo uoči ruske invazije Oliver Stoun je u opširnom intervjuu Robertu Širu za „Scheer Intelligenceistakao kako se američka „izuzetnost“ na najsmrtonosniji način prikazuje u Ukrajini, dodavši kako svi Putina pogrešno vide:

– To da Putin želi da napravi staru, carsku Rusiju je potpuni nonsens. Nema on takvih želja, njemu je cilj bezbednost. To je ključna reč – bezbednost. On je sin Rusije. A ruski narod zahteva sigurnost, i ne želi da bude pod pretnjom sila sa Zapada koje će im govoriti šta i kako treba da rade – kazao je Stoun, a onda kao glavnu pretnju Rusiji naveo NATO:

Videli smo šta je donelo širenje NATO-a od 1989. Rusi NATO vide kao pretnju, naročito sada kada se pominje da će se Alijansi pridružiti Ukrajina. Pa, oni su devedesetih bombardovali Jugoslaviju, ako se sećate, pa su napali Libiju. Bili su u Iraku, a videli smo njihove aktivnosti u Avganistanu. NATO je produžena ruka američkih snaga u njihovim ofanzivnim akcijama – rekao je reditelj Širu.

I u Stounovom dokumentarcu, kako podseća „Far aut„, Putin pokazuje koliko je homofobičan, koliko u sebi gaji izvesnu mizoginiju, govoreći da „samo žene imaju loše dane“ i da se „nikada ne bi tuširao pokraj gej muškarca“…

U ovom trenu jedan od najupečatljivijih delova dokumentarca jeste onaj kada Stoun poziva Putina da pogleda antiratno remek-delo Stenlija Kjubrika „Doktor Strejndžlav“. Kjubrik u ovoj satiri iz 1964. godine, zapravo kritici Hladnog rata, u kojoj igraju Piter Selers i Džordž Si Skot, plete priču oko grupe paranoičnih i militantnih generala koji uspevaju da pokrenu „slučajnu“ nuklearnu apokalipsu. Podsetimo, naredba američkog generala bombarderskom eskadronu da napadnu SSSR momentalno pokreće sovjetsko tajno oružje – „Mašinu sudnjeg dana“…

Iako je Oliver Stoun bio veoma uzbuđen zbog šanse da gleda Kjubrikov film s Putinom, prvi čovek Rusije s priličnim rezervama posmatra ekran, gotovo bez emocija, a na kraju ovako sumira svoje utiske:

– Ima u ovom fimu nekih stvari zbog kojih bismo mogli da se zamislimo… Predvideo je neke stvari, a glumci su to dočarali tako da pomislimo da postoji stvarna pretnja!

Bonus video:

Posledice napada na Harkov

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar