The Runaways, film
Filmski The Runaways Foto: LINSON ENTERTAINMENT-RIVER ROAD ENT-ROAD REBEL-RUNAWAY PROD - Album / Album / Profimedia

Snimiti dobar dokumentarni film o nekoj poznatoj osobi je teško, a snimiti dobar igrani film o muzičarima još je teže. Što je neko od portretisanih muzičara veći, to je film popularniji, ali je i češća meta kritika, ne samo filmskim kritičara, nego i fanova. A situacija se dodatno usložnjava kada se film ne dopadne onome o kome govori, njegovim ili njenim naslednicima. Pravi medijski rat Denija Bojla, reditelja filmskih "Pistolsa", sa Džonijem Rotenom, frontmenom benda Sex Pistols, samo je poslednji u nizu takvih primera.

Priredio: Matija Jovandić

Biografskih filmova o muzičarima sve je više. Retki su oni koji bi se mogli nazvati remek-delima, ali ima i onih koji su sasvim pristojni, poput „Dama peva bluz“ (Lady Sings the Blues, 1972) sa Dajanom Ros kao Bili Holidej, „Rudareve kći“ (Coal Miner’s Daughter, 1980) sa Sisi Spejsik kao Petsi Klajn, „Amadeusa“ (1984) Miloša Formana, „Ptice“ (Bird, 1988) u režiji Klinta Istvuda, „Hoda po ivici“ (Walk the Line, 2005) sa Hoakinom Feniksom kao Džonijem Kešom i Riz Viterspun kao Džun Kartrer Keš…

Sa druge strane su desetine, pa i stotine, ostvarenja gde pre izgleda da je neko pokušao da naplati poznatost svojih likova nego da im istinski ispiše posvetu ili da jednostavno iz nekog drugog razloga nisu uspeli. Može se sastaviti više od jedne top 10 liste sa takvim naslovima a da se nijedan ne ponovi. Magazin „Far aut“ predstavio je svoju listu 10 biografskih igranih filmova o slavnim muzičarima, i to onih koje su iz različitih razloga mrzeli sami muzičari, njihovi naslednici, prijatelji ili saradnici.

10. Dejvid Bouvi – Stardast (Stardust, 2020)

Britansko-kanadski film u režiji Gejbrijela Rendža zasnovan na biografiji ikone popularne kulture Dejvida Bouvija i rađanja njegovog „alter ega“ Zigija Stardasta posle američke turneje 1971. godine. Film govori i o Bouvijevom poreklu, ali je brojne kritike usledile su pre svega zbog lošeg izbora glavnog glumca, pošto Flin nije dobro predstavio lik I film je ispao, ukupno gledano, katastrofalan, piše kolumnistkinja „Far auta“ Debadrita Sur.

 

Poznato je da je Bouvi odbio i ponudu Denija Bojla da snimi „divan“ biografski film o njegovom životu, a ekipa okupljena oko “Stardasta” za svoj film nije dobila ni odobrenje Bouvijeve porodice i zadužbine, pa nisu mogli da koriste ni njegove pesme, što je samo doprinelo neuspehu.

9. Bigi Smols – Notorious (2009)

Film govori o životu američkog repera Kristofera Valasa, poznatijeg kao Bigi Smols, odnosno Notorious B.I.G. i prati njegov život, od njujorškog detinjstva i vrednog učenika koji postaje diler drogom tokom zloglasne „krek epidemije“, a potom i jedan od najuticajnijih repera svih vremena. Reper je ubijen u okršaju 12 godina pre nego što je film snimljen, ali je nakon što je „Notorious“ prikazan reagovala njegova prijateljica, reperka Lil’ Kim, takođe potretisana u ovom ostvarenju.

Prava Lil’ Kim bila je nezadovoljna time kako ju je na filmu odigrala Naturi Noton, nazivajući je „užasnom“, „bez ukusa i talenta“, bez „imalo aure Lil’ Kim“. Film je nazvala prevarom i mrzela ga je zbog „mnogih laži i pogrešnom predstavljanju“ nje same. Nije teško zaključiti zašto, pošto je u njemu, ako ništa drugo, predstavljena kao jedva obučena, raskalašna i problematična osoba.

8. Nina Simon – Nina (2016)

Odluka da igra pevačicu, pijanistkinju i aktivistkinju za ljudska prava Ninu Simon donela je Zoi Saldani mnogo kritika. Na stranu odijum publike i fanova slavne muzičarke, glumici pre toga poznatoj po ulozi Hamore u „Čuvarima galaksije“, ali joj je po prikazivanju filma iz zadužbine Nine Simon poručeno da „ne izgovara Ninino ime do kraja života“.

Lisa Simon Keli, ćerka Nine Simon, bila je duboko povređena ovih filmom, ali je branila glumicu rečima da je „jasno da se unela najbolje što je mogla u film, ali je nažalost napadana iako nije odgovorna za bilo šta u scenariju i laži“. Ona je kritikovala film rečima da to nije način na koji bi voljene osobe trebalo da budu upamćene. A glumica Zoi Saldana se godinama kasnije izvinila i branila rečima da „nikada nije trebalo da igra Ninu“ i da je Nina Simon „zaslužila bolje“.

Tupak Šakur – Sve oči uprte u mene (All Eyez On Me, 2017)

Kontroverzni film o reperu Tupaku Šakuru, pod nazivom izvučenim iz naslova njegovog četvtog albuma (1996) dobio je veliki publicitet, ali i žestoke kritike. Tupaka u priči o njegovom usponu u vrh ne samo hip hop scene, nego i popularne kulture uopšte, igra Demetrijus Šip Džunior, ali on nije bio predmet kritika. Film je jako pogodio glumicu i muzičarku Džejdu Pinket Smit, Tupakovu blisku prijateljicu (u filmu je igra Ket Grejem).

Ona je posle premijere pohvalila glumce rečima da su uradili “dobar posao”, ali i da je duboko povređena pukom melodramatizacijom njenog odnosa sa Tupakom. Navela je, između ostalog, i da su činjenice u filmu krivotvorene, navodeći kao primer to da joj Tupak nikada nije čitao pesme tako kako je to predstavljeno u filmu, kao i da nikada nije odlazila u bekstejdž posle koncerata slavnog repera, kako su to predstavili reditelj Beni Bum i scenaristi Džeremi Heft, Edi Gonzales I Stiven Bagaturijan.

Henk Vilijams – Ugledao sam svetlo (I Saw the Light, 2015)

Snimajući film o Henku Vilijamsu, scenarista i reditelj Mark Ejbraham konsultovao je sve moguće izvore i držao se najboljih biografija o velikom kantautoru i zvezdi kantrija i moglo bi se reći da je snimio sasvim dobar film sa Tomom Hidlstonom i Elizabet Olsen u glavnim ulogama. Film nazvan po čuvenoj Vilijamsovoj pesmi „I Saw the Light“, osim burnog života čuvenog muzičara umrlog sa 29 godina, prikazuje i njegov propali brak, do kog su dovela njegova neverstva i, još više, njegovi problemi sa alkoholom i drogama.

Na film su podeljeno gledali i naslednici muzičke legende. Dok je njegova unuka Holi hvalila Hidlstronovu „strasnost“, unuk Henk Vilijams Treći, takođe muzičar, glasno je izražavao svoje negodovanje, navodeći, između ostalog, i da je njegovog dedu trebalo da igra Metju Mekonahi. Kod Hidlstrona mu se nije dopalo ni to kako je glumio, niti kako je pevao.

„Da biste uradili film o Henku Vilijamsu kako treba, trebalo bi da se poklopi više različitih stvari. Potrebno je mnogo više nego da imate Amerikanca koji će igrati Henka Vilijamsa. Da bi to izgledalo iole prirodno, to treba da bude Amerikanac sa juga, koji je jeo, živeo i disao takve uloge pre toga“, kazao je Henk Vilijams Treći, a prenosi „Far aut“.

Džoni Mičel – Devojke poput nas (Girls Like Us)

Snimanje filma po istoimenom romanu zasnovanom na životima tri kantautorke, Kerol King, Karli Sajmon i Džoni Mičel, prekinuto je a da nije ni počelo. Usprotivila mu se Džoni Mičel, a nagađa se da joj je zasmetalo kad je čula da bi nju trebalo da igra Tejlor Svift.

Mičelova očigledno nije mogla da se pomiri sa tim, piše Debarita Sur, što je trebalo da je predstavlja „devojka sa visokim jagodicama“. Sviftova je izjavila da nije potvrđeno da će ona igrati u filmu, a Mičelova je kasnije rekla da nikada nije ni čula njenu muziku, nego joj je postalo jasno zašto su pozvali nju da je igra kada ju je videla. Ipak, poželela je Sviftovoj sreću.

Sex Pistols – Pistol (2021)

Deni Bojl, pošto već nije snimio film o Bouviju, dohvatio se priče o drugom britanskom muzičkom fenomenu, zvanom Sex Pistols, sa namerom da od nje napravi mini seriju, i to iz ugla Stiva Džonsa. Međutim, naišao je na žestoko protivljenje frontmena Džonija Rotena. Pošto je Bojl seriju ipak počeo da snima bez njegovog pristanka, Roten je ju je nazvao „sramotom“ i „najodvratnijim sr**** koje je ikada morao da istrpi“.

Rotena igra Anson Blum i sigurno mu nije bilo lako, pogotovu ne nakon što je frontmen Pistolsa rekao da “ne zna šta taj glumac radi”, zaključujući da to svakako nije lik po njemu. Roten je najavio i tužbu zbog snimanja serije bez njegovog znanja i rekao da “serija ne vodi nigde drugde do na sud”.

Hektor Lavo – Pevač (El Cantante, 2006)

Portorikanski muzičar Hektor Lavo (1946 – 1993) u Americi se udružio sa trombonistom Vilijem Kolonom, potpisao je ugovor za veliku izdavačku kuću i postao legenda salse, stalno se boreći sa zavisnošću od opijata. Biografski film o njemu u režiji Leona Ičasa sa Markom Antonijem u naslovnoj ulozi, žestoko je kritikovan zbog „eksploatisanja uspomene na muzičara“, fokusiranja na njegovu suprugu Puči jer ju je igrala Dženifer Lopez i na pevačevu zloupotrebu droga i posledice zaraze sidom pre nego na njegov umetnički genij.

 

Muzičar i aktivista Vili Kolom, saradnik i prijatelj Hektora Lavoa, bio je konsultant na ovom filmu, ali je bio jako nezadovoljan time kako je on na kraju izgledao. „Tvorci ‘Pevača’ propustili su priliku da urade nešto važno za zajednicu. Prava priča je u tome kako se Hektor nosio sa preprekama bezdušne industrije koja ga je koristila zbog njegove harizme i talenta. Umesto toga, napravili su još jedan film o dvoje portorikanskih narkomana“, kazao je on.

The Runaways (2010)

Priča o prvom bendu Džoan Džet, The Runaways, njihovom putu ka slavi sa Kenom Foulijem kao njihovim producentom i menadžerom i raspadu benda posle trzavica između Džetove i pevačice Čeri Kjuri, preneta je na film 2010. godine u režiji Florije Sigismondi.

Film je zabavan, štaviše i solidno je bio prihvaćen, a Čeri Kjuri pohvalila je Dakotu Fening za to kako ju je odigrala. U čemu je onda problem? U tome što, kako je rekla Kjurijeva, film nije „prava, istinita priča“, nego više interpretacija rediteljke u smeru u kom bi ona volela da se sve to odvilo. I Džoan Džet, iako je bila izvršna producentkinja, a u filmu je prilično ubedljivo igra Kristen Stjuart, zasmetalo je to ostvarenje. Ona nije imala problem sa tim što priča „ne odgovara istini“, jer je rediteljka imala prava na svoju vizuru, ali je ocenila da je u „The Runaways“ kao „biografskom filmu“ prilično loše izvedena karakterizacija likova.

The Doors (1991)

Pre nego što se Oliver Stoun prihvatio režije filma o bendu The Doors od takve ideje su odustali Martin Skorseze, Brajan de Palma, Vilijam Fridkin i drugi reditelji. Film „The Doors“, više usmeren na priču o frontmenu i pesniku Džimu Morisonu, koga ubedljivo igra Val Kilmer (i peva sve songove, jer producenti nisu dobili prava na originalne pesme), novu generaciju filmofila vratio je muzici benda, a nalazi se i na nekim listama najboljih muzičkih filmova svih vremena.

Pa, ipak, ne misle preživeli članovi benda da je Stoun uradio dobar posao. Rej Manzarek, klavijaturista i glavni kompozitor benda (u filmu ga igra Kajl Meklahlan), zamerio je Stounu što se nije fokusirao na sve članove grupe, a pored toga je kritikovao i predstavljanje Morisona kao „nasilne, pijane budale“. On je optužio reditelja da je prikazao „Džima kao agenta destrukcije“ i rekao da je zgrožen time što film „nije zasnovan na ljubavi“, nego „na ludilu i haosu“.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar