Već od prvih dana na funkciji sekretara za odbranu, Pit Hegset (Pete Hegseth) se suočava s kritikama i kontroverzama, ali najnoviji skandal vezan za curenje poverljivih vojnih informacija dodatno je uzdrmao njegovu poziciju. Incident, u kojem su tajni planovi o vojnoj operaciji u Jemenu procurili u javnost putem aplikacije Signal, izazvao je šok unutar političkih i vojnih krugova, podstakavši ozbiljna pitanja o njegovoj sposobnosti da vodi Pentagon.
Međutim, čak i pre ovog incidenta, Hegset je privukao pažnju svojim agresivnim potezima i politički obojenim odlukama, koje su uznemirile ne samo američke saveznike već i pojedine članove njegove stranke. Njegova administracija je uvela značajne promene u vojnoj politici, od pokušaja povlačenja iz NATO struktura do zabrane transrodnim osobama da služe u vojsci.
Kriza je izbila kada je magazin Atlantik objavio eksplozivnu priču u kojoj tvrdi da je njihov glavni urednik, Džefri Goldberg, greškom dodat u grupni čet na aplikaciji Signal, gde su najviši američki zvaničnici diskutovali o vojnoj operaciji protiv Huta u Jemenu. U tom razgovoru, navodno, otkriveni su ključni detalji misije, uključujući tipove aviona koji će biti korišćeni, tačne mete napada i vremenski okvir akcije – informacije koje bi, ako bi dospele do neprijatelja, mogle ugroziti živote američkih pilota.
Bela kuća je ubrzo potvrdila autentičnost prepiske, što je dodatno pojačalo kontroverzu. Hegset je, međutim, pokušao da umanji značaj incidenta, optužujući Goldberga da je „takozvani novinar koji širi dezinformacije“. Predsednik Donald Tramp je takođe stao u njegovu odbranu, odbacujući tvrdnje da su otkriveni vojni planovi i ističući da je operacija bila „savršeno uspešna“.
Ipak, vojni i obaveštajni eksperti nisu delili njihovo mišljenje. Bivši general-major Pol Iton, čiji je otac poginuo u Vijetnamskom ratu nakon što su neprijateljske snage presrele američke komunikacije, javno je osudio ovaj čin:
„Moj otac je izgubio život zbog neodgovornog curenja informacija. Sada, imamo ministra odbrane koji je potencijalno izložio naše pilote smrtonosnoj opasnosti. Ovo je nečuveno“.
Nakon što su Hegset i drugi zvaničnici rekli da u porukama nije bilo poverljivih podataka, The Atlantic je objavio skrinšotove poruka koje pokazuju vreme lansiranja aviona i projektila na mete u Jemenu.
U Pentagonu i vojnim krugovima, vest je izazvala ogorčenje. Unutar zatvorenih foruma i privatnih razgovora, brojni aktivni i penzionisani oficiri kritikovali su Hegseta, smatrajući da je svojim ponašanjem ugrozio poverenje u vojnu hijerarhiju i bezbednosne protokole.
Čak su i pojedini republikanci, inače oprezni da ne kritikuju članove Trampove administracije, izrazili zabrinutost. Senator Rodžer Viker, predsedavajući Odbora za oružane snage, najavio je istragu o ovom incidentu, dok je Džon Bolton, bivši savetnik za nacionalnu bezbednost, skeptično primetio da niko neće snositi posledice „osim ako Tramp ne oseti pritisak“.

I pre ovog skandala, Hegsetova politika u Pentagonu bila je praćena brojnim kontroverzama.
Njegova vizija odbrane Amerike uključivala je radikalno restrukturiranje vojnih prioriteta, često usklađeno s Trampovim skepticizmom prema NATO-u i savezništvima sa evropskim zemljama. U februaru je, tokom sastanka s predstavnicima NATO-a i Ukrajine, izjavio da povratak Ukrajine na granice iz 2014. godine nije realan cilj i da bi Kijev trebalo da odustane od aspiracija za ulazak u NATO. Njegova izjava izazvala je talas kritika, kako iz Evrope, tako i iz američkog Kongresa. Čak je i sam predsednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, javno reagovao, ističući da bi takav stav predstavljao „izdaju ukrajinskog naroda“.
Unutar Pentagona, Hegset je sproveo seriju kadrovskih promena, smenjujući oficire koje je smatrao previše liberalnim ili naklonjenim politici diverziteta. Njegova administracija je agresivno uklonila sve reference na programe inkluzivnosti i jednakih šansi, uključujući čak i istorijske članke o crnim vojnim herojima, poput Džekija Robinsona, koji je pre bejzbol karijere služio u vojsci.
U javnosti, jedan od njegovih najoštrijih stavova bio je protiv vojnih programa koji promovišu raznolikost. U jednom govoru, Hegset je izjavio:
„Najgluplja fraza u istoriji američke vojske je ‘naša raznolikost je naša snaga'“.
Ova politika kulminirala je njegovom odlukom da zabrani transrodnim osobama služenje u vojsci, što je naišlo na ozbiljan pravni izazov. Savezni sud je privremeno blokirao zabranu, uz obrazloženje da je „duboko diskriminatorska i bez pravnog osnova“.

Hegsetova politika i skandali postavljaju ključno pitanje: koliko dugo može da izdrži na ovoj funkciji?
Njegovi kritičari smatraju da Pentagon nikada nije bio u haotičnijem stanju, dok čak i njegovi saveznici priznaju da su neki njegovi potezi nespretni. Pojedini republikanci, poput senatora Majka Rodžersa, izrazili su zabrinutost da Hegset donosi odluke „bez konsultacija s Kongresom i Belom kućom“.
Iako Tramp i dalje javno podržava Hegseta, postoji granica do koje će tolerisati neuspehe. Ako istraga o curenju informacija pokaže ozbiljne propuste, predsednik bi mogao da ga žrtvuje kako bi zaštitio svoj imidž uoči izbora.
U međuvremenu, unutar vojske raste zabrinutost da je Pentagon pod Hegsetovim vođstvom postao previše politički obojen i manje fokusiran na svoju primarnu misiju – zaštitu nacionalne bezbednosti.
Da li će ovaj skandal označiti kraj njegovog mandata, ili će uspeti da se izvuče i zadrži svoju poziciju? Odgovor na to pitanje zavisiće od istraga koje slede i političke klime unutar Trampove administracije.
Hegset je poznato lice Foks Njuz kanala, često viđan sa kaubojskim šeširom i autor nekoliko knjiga, uključujući i popularnu „The War on Warriors: Behind the Betrayal of the Men Who Keep Us Free.“ Tramp je posebno pohvalio ovu knjigu, koja je bila devet nedelja na listi najprodavanijih knjiga Njujork Tajmsa, od čega dve nedelje na prvom mestu.
Kao vojni veteran, Hegset je služio u Nacionalnoj gardi kao kapetan pešadije nakon što je diplomirao na Prinstonu 2003. godine. Imao je zadatke u Avganistanu, Iraku i u bazi Gvantanamo. Iako nema značajnije iskustvo u višim vojnim ili nacionalnim bezbednosnim strukturama, ima master diplomu iz javne politike sa Harvarda.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare