Oglas

Hoze Balkazar
AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Kako i zašto je Peru postao zemlja koja je za 10 godina promenila osam predsednika?

21. feb. 2026. 21:19

Politička scena Perua u poslednjoj deceniji obeležena je dubokom institucionalnom krizom, čestim smenama predsednika i trajnim sukobom između izvršne i zakonodavne vlasti. Od 2016. godine zemlja je dobila čak osam predsednika, što je Peruu donelo reputaciju jedne od politički najnestabilnijih demokratija u Latinskoj Americi. Najnovija epizoda u tom nizu jeste smena predsednika Hozea Jerija i imenovanje Hozea Marije Balkasara za privremenog šefa države.

Oglas

Osmi predsednik u deset godina

Nakon što je peruanski Kongres izglasao nepoverenje predsedniku Hoseu Heriju, zemlja je dobila novog privremenog lidera. Za tu funkciju izabran je 83-godišnji Hose Marija Balkasar, član levičarske stranke Slobodni Peru (Free Peru). On će obavljati dužnost do 28. jula, kada će na vlast stupiti novi predsednik izabran na opštim izborima.

Balkasar je tako postao osmi predsednik Perua od 2016. godine. Većina njegovih prethodnika takođe je napustila funkciju pre isteka mandata, najčešće usled opoziva u Kongresu ili ostavki pod pritiskom političkih i korupcionaških skandala. Ovakva učestalost promena na vrhu države dodatno je narušila poverenje građana u političke institucije.

Po preuzimanju dužnosti, Balkasar je obećao da će „garantovati narodu Perua mirnu i transparentnu demokratsku i izbornu tranziciju“. Njegov mandat je privremen i ograničen na sprovođenje zemlje kroz izborni proces.

Izbori u senci neizvesnosti

Prvi krug predsedničkih izbora zakazan je za 12. april. S obzirom na veliki broj kandidata, malo je verovatno da će neko osvojiti više od 50 odsto glasova, što je neophodno za pobedu u prvom krugu. Zbog toga se očekuje drugi krug izbora 12. juna, u kojem će se nadmetati dva kandidata sa najviše osvojenih glasova.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, među favoritima su desničarska kongresmenka Keiko Fuhimori, ćerka bivšeg predsednika Alberta Fuhimorija (koji je vladao od 1990. do 2000. godine), i gradonačelnik Lime Rafael Lopes Aljaga. Ipak, ankete pokazuju da veliki broj birača još uvek nije odlučio kome će dati svoj glas, što dodatno pojačava neizvesnost.

Prema ustavnim pravilima, bivši predsednici mogu da se kandiduju za drugi mandat, ali ne uzastopno. To znači da ni Hose Heri ni Hose Marija Balkasar nemaju pravo da učestvuju na predstojećim izborima.

Afera „Čifa-gejt“ i pad Hosea Herija

Hose Heri je na funkciji proveo svega četiri meseca. Na mesto predsednika došao je nakon opoziva Dine Boluarte u oktobru prošle godine, ali je i sam ubrzo postao meta ozbiljnih optužbi.

Hoze Heri, bivši predsednik Perua
Renato Pajuelo / AFP / Profimedia

Njegova smena usledila je nakon skandala poznatog kao „Čifa-gejt“ (po kinesko-peruanskoj kuhinji „čifa“). Kontroverza je izbila kada su mediji otkrili da se Heri u više navrata sastajao sa kineskim biznismenom Žihuom Jangom van zvaničnog rasporeda i bez prijavljivanja tih susreta, što je zakonska obaveza predsednika. Jang je u to vreme bio pod istragom državnih organa.

U javnost su dospeli i video-snimci na kojima se vidi kako predsednik, obučen u duksericu sa kapuljačom, kasno uveče posećuje jedan od Jangovih restorana. Iako se Heri izvinio zbog tih susreta, tvrdio je da nije počinio nikakvo krivično delo i optužio političke protivnike za kampanju blaćenja.

Situaciju su dodatno pogoršale informacije da su pojedine žene dobile državne ugovore nakon kasnovečernjih sastanaka sa predsednikom u predsedničkoj palati. Iako Heri negira bilo kakvu nezakonitu radnju, Kongres je velikom većinom glasova izglasao cenzuru, što je automatski dovelo do njegovog razrešenja.

Nakon smene izjavio je da mu je bila čast da služi kao predsednik Perua.

Kriza poverenja i institucionalni sukob

Peruanska politička kriza ima dublje korene. U poslednjih deset godina gotovo da nije bilo predsednika koji je uspeo da završi pun mandat bez ozbiljne konfrontacije sa Kongresom. Ustav Perua omogućava parlamentu da relativno lako pokrene postupak opoziva predsednika zbog „moralne nesposobnosti“, što je često korišćen mehanizam u političkim obračunima.

Građani sve otvorenije izražavaju frustraciju. Jedan stanovnik Lime izjavio je za agenciju Rojters: „Za deset godina, koliko smo predsednika imali? To je ogroman nazadak za zemlju.“ Drugi je ocenio da se „navikao na ovu krizu“, jer je, kako kaže, Kongres fokusiran na smenjivanje predsednika i sopstvene interese, umesto na rešavanje problema građana.

Dodatnu zabrinutost izaziva i nizak nivo poverenja u političare, koji je dodatno poljuljan optužbama za korupciju i trgovinu uticajem.

Kontroverze oko Balkasara

Ni novi privremeni predsednik nije bez kontroverzi. Kao bivši sudija i dugogodišnji političar, Balkasar je bio kritikovan zbog glasanja protiv zakona kojim se zabranjuje dečji brak. Iako je zakon usvojen uprkos njegovom protivljenju, taj potez je izazvao negodovanje dela javnosti i organizacija za ljudska prava.

Ipak, njegova trenutna uloga ograničena je na održavanje institucionalne stabilnosti do inauguracije novog predsednika.

Budućnost Perua

Peru se danas nalazi na raskršću. Česte smene predsednika, politička polarizacija i korupcionaški skandali ozbiljno su narušili institucionalnu stabilnost i poverenje građana u demokratski sistem. Predstojeći izbori biće test sposobnosti političke elite da ponudi održivo rešenje i vrati poverenje javnosti.

Do tada, Hose Marija Balkasar ima zadatak da obezbedi miran prelazni period i organizuje izbore koji bi mogli označiti početak nove faze u političkom životu zemlje — ili nastavak dugotrajne krize koja traje već gotovo deceniju.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare