Oglas

izraelaa
Izrael Palestina rat Gaza Foto:EPA-EFE/MOHAMMED SABER/Tanjug/AP Photo/Majdi Mohammed/AP Photo/Ariel Schalit/Tanjug/AP Photo/Majdi Mohammed
Izrael Palestina rat Gaza Foto:EPA-EFE/MOHAMMED SABER/Tanjug/AP Photo/Majdi Mohammed/AP Photo/Ariel Schalit/Tanjug/AP Photo/Majdi Mohammed

Bliski istok je na ivici ambisa, da li je na pomolu nova velika intifada: Ovo su stravične posledice sve brutalnijeg sukoba Hamasa i Izraela

autor:
18. okt. 2023. 23:02

Situacija na Bliskom istoku dostiže tačku ključanja. Širom regiona buknuli su protesti, desetine hiljada muslimana izašlo je na ulice u znak podrške narodu Palestine, a zlokobna upozorenja dolaze od Irana i njemu bliskog Hezbolaha koji pozivaju na “dane gneva”. Da li je na pomolu treća intifada i ako jeste šta to znači?

Oglas

Intifade, odnosno ustanci Palestinaca protiv Izraelaca, počele su krajem 1980-ih i početkom 2000-ih. Do sada ih je bilo ukupno dve, a obema je prethodio identičan scenario - tenzije koje ključaju i talas nasilnih incidenta koji su se pretvorili u godine nasilja i okršaja u kojima su stradale hiljade ljudi sa obe strane.

Strah od novog ustanka Palestinaca

Aktuelni sukob koji je počeo neočekivanim i brutalnim napadom Hamasa u ranu zoru 7. oktobra daleko je ozbiljniji od svega što je prethodilo prvim intifadama.Smirivanje tenzija trenutno nije ni vidiku, pa je nemoguće pretpostaviti u kom pravcu će situacija razvijati, ali nakon naredbe Izraela stanovnicima severnog dela Gaze da se evakuišu u južni deo enklave, sve češće se pominje treća intifada.

An Israeli soldier walks by a house destroyed by Hamas militants in Kibbutz Be'eri on Wednesday, Oct. 11, 2023. The kibbutz was overrun by Hamas militants from Neraby Gaza Strip Saturday when they killed and captured many Israelis. (AP Photo/Baz Ratner)
Izrael Palestina rat Foto:Tanjug/AP Photo/Hatem Moussa | Izrael Palestina rat Foto:Tanjug/AP Photo/Hatem Moussa

Strahu od treće intifade doprinosi i činjenica da su sukobi Izraela i Hamasa izazvali burnu reakciju u regionu i van njega. Širom Bliskog istoka, od Amana u Jordanu do jemenske prestonice Sane, desetine hiljada muslimana izašlo je na ulice posle molitvi u znak podrške stanovnicima Gaze.I Jevreji su izašli na ulice gradova u Evropi u znak podrške Izraelu nakon napada Hamasa tokom kojeg je oteto skoro 200 ljudi iz Izraela koji su dovedeni u Gazu kao taoci - taktika koju Hamas do sada nije primenjivao.U Evropi i SAD zabeležni su napadi za koje se veruje da su povezani sa tenzijama na Bliskom istoku.Ukoliko vođe Palestinca i zvanično proglase treći ustanak, a sudeći prema prve dve intifade, to znači samo jedno - sukobi bi mogli da potraju godinama.

1697566718-bolnica-2-1024x578.jpg
Gaza Palestina pogođena bolnica Foto:Screenshot/X/@zaidlala786 | Gaza Palestina pogođena bolnica Foto:Screenshot/X/@zaidlala786

Prva intifada (1987-1993)

Prva intifada ili Kamena intifada počela je u decembru 1987. godine u izbegličkom kampu Džebalija u Pojasu Gaze izraelski oklopni transporter usmrtio četiri Palestinca.Palestinci su optužili Izraelce da je sudar bio nameran odgovor na ubistvo jednog Izraelca u Gazi nekoliko dana ranije. Izrael je to negirao i tvrdio da je reč o nesreći, ali usledili su palestinski protesti, građanska neposlušnost i nasilje.Palestinci su postavljali barikade, palili gume, gađali kamenicama i molotovljevim koktelima izralesku vojsku unutar Zapadne obale i Pojasa Gaze.Izrael je kao odgovor rasporedio oko 80.000 vojnika, a vojska je često kritikovana zbog upotrebe vatrenog oružja u slučajevima nereda, kao i upotrebe prekomerne sile. Izrael je tvrdio da je nasilje Palestinaca zahtevalo snažan odgovor.Prva intifada završena je 1993. godine nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla, odnosno Deklaracije o principima ili Dogovor o privremenoj samoupravi koji je predviđao rešenje za dve države. Sporazum je dogovoren na tajnim pregovorima u Oslu između Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i Izraela, a zvanično je potpisan u Vašingtonu 1993. godine.Broja žrtava od decembra 1987. do potpisivanja Sporazuma iz Osla 1993. je 1.162 ubijena Palestinca i 160 Izraelaca.

Druga intifada (2000-2005)

Druga, i daleko krvavija, intifada počela je nakon kraha mirovnog procesa u julu 2000. godine na Samitu u Kemp Dejvidu.Predsednik SAD Bil Klinton, izraelski premijer Ehud Barak i predsednik Palestinske uprave Jaser ​​Arafat nisu uspeli da pronađu rešenje za izraelsko-palestinski sukob. Sporne tačke bile su izraelska okupacija palestinske teritorije, status grada Jerusalima koji je pod kontrolom Izraela od Šestodnevnog rata 1967. godine i prava na povratak palestinskih izbeglica. Obećano proglašenje palestinske države je odloženo.

1697635151-profimedia-0136326341-1024x561.jpg
druga infitada, palestina | druga infitada, palestina

Tenzije su rasle, a zvanično intifada je počela 29. septembra, dan nakon što je izraelski političar i kasnije premijer Arijel Šaron posetio kompleks džamije Al-Aksa. Taj potez je, prema Šaronu, trebalo da potvrdi pravo svih Izraelaca da posećuju džamiju, a prema portparolu partije Likud, da se “pokaže da će pod vladom te stranke džamija Al-Aksa ostati pod suverenitetom Izraela”. Palestinci su ovaj potez doživeli kao provokaciju, obzirom da se Al-Aksa smatra trećim najvažnijim mesto na svetu za muslimane, posle Meke i Medine.Izraelci za Drugu intifadu krive odluku Jasera Arafata da se okrene nasilju nakon što su pregovori u Kemp Dejvidu propali.Varnica koja je zapalila ustanak bila je serija palestinskih demonstracija nakon Šaronove posete Al-Aksi tokom kojih su izraelski vojnici pucali u demonstante. U nasilju koje je trajalo narednih pet godina, palestinska taktika je bila usredsređena na bombaške samoubice, raketne napade i snajpersku vatru, dok je odgovor Izraela je bio oštar. Tokom pet godina, stradalo je više od 1.000 Izraelaca i između 2.000 i 3.000 Palestinaca.

1697635149-profimedia-0136325705-1024x643.jpg
druga infitada, palestina | druga infitada, palestina

Druga intifada zvanično je završena nakon što su na samitu u Šarm el Šeiku izraleski premijer Ariel Šaron i predsednik Palestinske autonomije Mahmud Abas složili su se da zaustave sve akte nasilja i potvrdili svoju posvećenost Mapi puta za mir.

1697635146-profimedia-0048754060-1024x695.jpg
druga infitada, palestina | druga infitada, palestina

Obe intifade imale su dramatičan efekat na izraelsko-palestinske odnose, posebno druga. Nakon prve dve intifade , izralsko-arapski odnosi ušli su u drugu, mračniju fazu, a druga infitada danas se smatra okončanjem pregovaračkog procesa iz devedesetih godina oličenog u sporazumima iz Osla.Sada, nakon napada na bolnicu u Gazi, koji je doveo do nekoliko stotina mrtvih Palestinaca, izbile su nasilne demonstracije u više zemalja na Bliskom istoku, ali i u Evropi i Aziji.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare