Antony Blinken Entoni Blinken
Entoni Blinken Foto: EPA-EFE/Al Drago

Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je u nedelju Rusiju da Vašington zna sve "taktike i načine" koje Moskva može da koristi da bi podrila ukrajinsku vladu, ali je dodao da će Sjedinjene Države nastaviti sa diplomatskim razgovorima u nadi da će to ublažiti napetosti u istočnoj Evropi.

PROČITAJTE JOŠ:

„Sigurno je moguće da se Rusi igraju diplomatije i da ona neće uticati na njihovu konačnu odluku o tome da li će izvršiti invaziju ili na neki drugi način intervenisati u Ukrajini. Međutim, imamo odgovornost da se angažujemo diplomatski dok god možemo zato što je to odgovorniji način da ovo privedemo kraju“, rekao je Blinken za NBC.

U odvojenom intervjuu za kablovsku mrežu CNN, Blinken je isključio mogućnost da se Rusiji odmah uvedu ekonomske sankcije, navodeći da bi to podrilo sposobnost Zapada da spreči potencijalnu rusku agresiju protiv Ukrajine. Upozorio je da bi bilo koji ulazak ruskih snaga u Ukrajinu na agresivan način doveo do značajnog odgovora.

Republikanska senatorka iz Ajove Džoni Ernst je takođe na CNN-u optužila administraciju Džoa Bajdena za „doktrinu pomirenja“ u odnosima sa Rusijom, prenosi Glas Amerike.

„Sankcije moraju odmah da se uvedu. Predsednik Putin razumije samo snagu i moć“, poručila je Ernst.

Vojna pomoć stiže u Ukrajinu

Ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov rekao je u nedelju da je u Ukraniju stigla druga isporuka oružja iz SAD, u okviru pomoći od 200 miliona dolara.

„Više od 80 tona oružja za jačanje ukrajinskih odbrambenih kapaciteta od naših prijatelja iz SAD. I ovo nije kraj“, tvitovao je Reznikov.

Oko 90 tona „bezbednosne pomoći“, uključujući municiju, stiglo je u ukrajinsku prestonicu u subotu.

Američki državni sekretar rekao je u subotu da je ovlastio baltičke nacije – Estoniju, Letoniju i Litvaniju – da pošalju protivtenkovske i protivvazdušne rakete američke proizvodnje u Ukrajinu, što je potez koji se događa usred rastućih tenzija Ukrajine sa susednom Rusijom.

„Ubrzao sam i odobrio, a mi u potpunosti podržavamo transfere odbrambene opreme koje NATO saveznici Estonija Letonija Litvanija pružaju Ukrajini kako bi ojačala svoju sposobnost da se brani od ničim izazvane i neodgovorne agresije Rusije“, rekao je Blinken u objavi na Tviteru.

Blinken je takođe zahvalio bivšim sovjetskim republikama i članicama NATO „na njihovoj dugogodišnjoj podršci Ukrajini“.

Blinken je najavio da je odobrio isporuku oružja dan nakon što je izgledalo da su SAD i Rusija postigle mali napredak u sve težem sukobu oko Ukrajine, pri čemu su obe strane napustile poslednju rundu pregovora na visokom nivou u petak obećavajući samo da će nastaviti razgovor.

Američki predsednik Džo Bajden fokusirao se u subotu na Ukrajinu. U saopštenju Bele kuće se navodi: „Predsednik Bajden sastao se sa svojim timom za nacionalnu bezbednost lično i virtuelno u Kemp Dejvidu kako bi razgovarali o kontinuiranim agresivnim akcijama Rusije prema Ukrajini. Predsednik Bajden je obavešten o trenutnom stanju ruskih vojnih operacija na ukrajinskim granicama i razgovarao je o našim tekućim naporima da diplomatskim putem deeskaliramo situaciju i o našem nizu mera odvraćanja koje se blisko koordinišu sa našim saveznicima i partnerima, uključujući tekuće isporuke bezbednosne pomoći Ukrajini. Predsednik Bajden je ponovo potvrdio da će, ukoliko Rusija dalje izvrši invaziju na Ukrajinu, Sjedinjene Države će, sa svojim saveznicima i partnerima, nametnuti Rusiji brze i teške posledice“.

Blinken i ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov razgovarali su oko sat i po u Ženevi, pri čemu su oba zvaničnika odbila da odustanu od suštinskih zahteva. Blinken je, posebno, opisao ćorsokak grubim izrazima.

„Ako bilo koja ruska vojna snaga pređe preko ukrajinske granice, to je nova invazija. Naići će na brz, oštar i ujedinjen odgovor Sjedinjenih Država i naših partnera i saveznika“, rekao je Blinken novinarima nakon sastanka.

Zapad zahteva da Rusija povuče svoje trupe i oružje sa granice sa Ukrajinom, dok Moskva traži da NATO smanji svoje operacije u istočnoj i centralnoj Evropi i insistira da zapadna vojna alijansa odbije kandidaturu Ukrajine za članstvo.

Blinken je rekao da su SAD i njihovi saveznici spremni da se pozabave zabrinutošću Rusije, ali ne bez uslova.

„Sjedinjene Države, naši saveznici i partneri spremni su da traže moguća sredstva za njihovo rešavanje u duhu reciprociteta, što jednostavno znači da Rusija takođe mora da se pozabavi našim zabrinutostima“, rekao je Blinken.

„Postoji nekoliko koraka koje možemo da preduzmemo, svi mi, uključujući Rusiju, da povećamo transparentnost, da smanjimo rizike, da unapredimo kontrolu naoružanja, da izgradimo poverenje“, dodao je Blinken.

Entoni Blinken
Entoni Blinken Foto:EPA-EFE/DENIS BALIBOUSE

Mediji javljaju da se očekuje da će se ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Volas sastati sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom na razgovorima u Moskvi, iako nije određen datum.

Američki zvaničnici kažu da je Rusija okupila skoro 100.000 vojnika duž granice sa Ukrajinom, uključujući teritorije Belorusije i okupiranog Krima. Blinken je ranije ovog meseca upozorio da bi Moskva mogla da „mobiliše duplo veći broj u veoma kratkom roku“.

„Tamo imaju značajan položaj snaga i to se nije smanjilo. U stvari, nastavilo je da raste. I dalje smo zabrinuti zbog toga“, rekao je novinarima u petak sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi.

Uprkos takvoj zabrinutosti SAD i njenih saveznika, Lavrov je u petak pokušao da Ukrajinu predstavi kao agresora.

„Niko ne krije da se oružje predaje Ukrajini, da stotine vojnih instruktora hrle u Ukrajinu upravo sada“, rekao je Lavrov.

Ipak, ruski ministar spoljnih poslova je razgovore nazvao „konstruktivnim i korisnim“.

Lavrov je takođe rekao da će se razgovori nastaviti o bezbednosnim zahtevima Kremlja i da su se i Rusija i SAD obavezale da će svoju zabrinutost izneti u pisanoj formi za dalju diskusiju.

I Lavrov i Blinken su rekli da postoji mogućnost da bi ruski predsednik Vladimir Putin i Bajden mogli da razgovaraju, ako obe strane poveruju da bi to moglo biti od pomoći.

Međutim, neki od obnovljenih zahteva Rusije izazvali su oštriji odgovor američkih saveznika i partnera, uključujući NATO.

„NATO se neće odreći naše sposobnosti da štitimo i branimo jedni druge, uključujući prisustvo trupa u istočnom delu Alijanse“, rekla je portparolka NATO Oana Lungesku u petak, odbacujući zahteve da Alijansa povuče trupe iz Bugarske i Rumunije.

„Uvek ćemo reagovati na svako pogoršanje našeg bezbednosnog okruženja, uključujući jačanje naše kolektivne odbrane“, rekla je ona.

SAD su takođe nastojale da ohrabre saveznike, uključujući Kijev.

Blinken je „ponovo potvrdio nepokolebljivu podršku Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine“ u telefonskom razgovoru u petak sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom, saopštio je Stejt department.

Usred napetosti i političkog manevrisanja koje je u toku, šef Ujedinjenih nacija je apelovao na smirenost.

„Jasno je da je moja poruka da ne bi trebalo da bude bilo kakve vojne intervencije u ovom kontekstu“, rekao je generalni sekretar Antonio Gutereš. „Nadam se da se to, naravno, neće desiti u sadašnjim okolnostima. Ubeđen sam da se to neće desiti i snažno se nadam da ću biti u pravu“.

BONUS VIDEO: Ukrajinci u rovovima čekaju ishod pregovora

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar