Oglas

Nenad Vujić
Milos Tesic/ATAImages

Portret bez (s)rama: Ko je ministar pravde Nenad Vujić koji je doprineo "izbacivanju" iz TOK tužiteljke koja vodi istragu o pet tona marihuane?

08. mar. 2026. 19:29

Sednica Visokog saveta tužilaštva koja je održana u petak, a na kojoj se glasalo o ponovnom upućivanju tužilaca u Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK), ponovo je u fokus vratilo ministra pravde Nenada Vujića i njegovu ulogu u obračunu režima SNS sa nepodobnima u pravosuđu. Ministar je, naime, bio uzdržan prilikom glasanja o tome da u TOK ponovo bude upućena tužiteljka Irena Bjeloš, koja vodi istragu o zapleni pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca. U firmi povezanoj sa funkcionerom SNS-a Radetom Spasojevićem.

Oglas

U petak se na sednici Visokog saveta tužilaštva odlučivalo o tome koji će tužioci morati da napuste svoj rad u TOK-u. Ishod ukazuje na to da je vlast nekima od njih nastavila da se sveti i to zbog načina na koji su postupali u najosetljivijim predmetima.

Tako, recimo, nije ponovo upućena tužiteljka Irena Bjeloš, jer je za nju glasalo sedam članova Saveta, a četiri su bila uzdržana i to oni koji važe za struju vlasti unutar tužilačkog Saveta - ministar pravde Nenad Vujić, istaknuti pravnik Vladimir Simić, kao i tužioci Predrag Milovanović i Boris Pavlović, preneo je N1.

Inače, tužiteljka Irena Bjeloš zastupa optužnicu u postupku protiv "balkanskog kartela" i vodi istragu koja se tiče zaplene pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca.

Podsetimo, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić je ovim povodom rekao da je reč o najvećoj zapleni droge do sada u Srbiji, a da se vrednost procenjuje na sedam do 10 miliona evra.

Dodao je da su zaplenjene i četiri automatske puške i zolja.

"Značajniji rezultat ove akcije jeste što smo spasili decu od trovanja, što smo spasili da ovih pet tona marihuane ne truje našu decu", naveo je Dačić.

Međutim, jedan drugi ministar i to pravde nije bio za to da se podrži tužiteljka koja vodi ovaj sučaj.

I nije prvi put da Nenad Vujić pokušava da odglumi neutralnost i neinformisanost.

Svi gafovi ministra

Kada je tužiteljki Prvog osnovnog javnog tužilaštva Gordani Nedić Isailović policija onemogućila uviđaj u tzv. Ćacilendu, ministar pravde je rekao za RT Vojvodine da nije čuo takve tvrdnje i da je to navedeno kao jedan od razloga za protest sudija i tužilaca, ali da "nikada nisu konkretizovani" navodi da jednoj tužiteljki nije bilo dovoljeno da izvrši uviđaj u "Ćacilendu". Iako su danima pre toga nezavisni mediji o ovom slučaju izveštavali.

Beograd 28. decembar 2025. Satrosko nehigijensko naselje Pionirski park, Ćacilend Foto:Goran Srdanov
Pionirski park / Goran Srdanov Nova.rs

Podsetimo, tužiteljka Gordana Nedić Isailović je, kako je navedeno u službenoj belešci, tog dana bila dežurni tužilac. Tada su je policajci iz PU Stari grad obavestili da je jedna osoba prijavila da su joj u Ćacilendu "četvorica–petorica maskiranih muškaraca, lica prekrivenog kapama, otela telefon".

U belešci koju je objavio Danas se navodi da su joj policijski službenici, opisujući događaj, rekli da je neophodno preduzeti dokazne radnje kako bi se otkrio identitet počinilaca.

„Smatrala sam da je neophodno odmah izaći na lice mesta i obaviti uviđaj kao hitnu i neodložnu dokaznu radnju, jer su od tri do pet muških osoba otele te oduzela mobilni telefon, zbog čega navodi oštećene ukazuju da bi se u njihovim radnjama mogla dati obeležja krivičnog dela razbojništva iz člana 206. KZ RS“, piše u belešci.

U belešci se dalje navodi da je tužiteljka naložila policajcima da dođu kolima po nju kako bi prisustvovala uviđaju, što su policajci i učinili, ali je tužiteljku odmah nazvao načelnik kriminalističke tehnike u Starom gradu kako bi je upozorio da vršenje uviđaja u tom delu grada nije bezbedno.

„Prilikom dolaska u policijsku stanicu otišla sam u kabinet načelnika kriminalističke tehnike koji mi je saopštio da nećemo moći da radimo uviđaj, jer je mesto nebezbedno zbog protesta koji su se u tom trenutku odvijali. Nakon toga došao je i šef, načelnik policijske stanice, i pokazao mi snimke sa svog mobilnog uređaja – prenos protesta – pokazujući mi da u tom prostoru leti kamenje i pirotehnička sredstva i da su radnici policije sa lica mesta upozorili na nemogućnost obezbeđenja radi vršenja uviđaja“, piše u belešci.

Ipak, tužiteljka je nastavila da insistira da joj se obezbedi da izvrši uviđaj, što i sam zakon nalaže, jer je smatrala da postoji mogućnost da se tamo zateknu izvršioci dela i pronađe otet telefon. Međutim, to joj na kraju nije bio omogućeno.

Ministar Vujić je tokom svog mandata tražio i da Haški tribunal pusti na prevremenu slobodu Ratka Mladića.

Ko je ministar pravde Nenad Vujić?

U zvaničnoj biografiji Nenada Vujića, navodi se sledeće...

Rođen je 26. oktobra 1966. godine u Loznici. Završio je osnovnu školu „Jovan Cvijić“ u Loznici i srednju Pravno-ekonomsku "Marko Radulović" u Loznici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu gde je stekao zvanje diplomirani pravnik. Ima položen pravosudni ispit. Govori engleski jezik.

Od 2010. godine direktor je Pravosudne akademije. Prošle godine se pomenuta institucija našla u fokusu javnosti nakon što je Državna revizorska institucije (DRI) utvrdila propuste u njenom poslovanju, odnosno da krši obavezu dobrog poslovanja. Tada je DRI tražila razrešenje Nenada Vujića, ali do toga nije došlo.

Vujić je i koordinator Klastera 1 u pristupnim pregovorima sa EU

Tokom više od 15 godina na ovoj funkciji bavio se rukovođenjem, planiranjem i programima obuka koje se sprovode za sudije i javne tužioce. Držao je predavanja za sudije i javne tužioce o Evropskoj konvenciji o osnovnim ljudskim pravima i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Takođe je predavao sudijama, javnim tužiocima, advokatima i policijskim službenicima o maloletničkom pravosuđu, i predavanja polaznicima počenta obuke Pravosudne akademije, sudijama i javnim tužiiocima vezi prava EU i specijalizovim seminarima o EU nalogu za hapšenje i pribavljanje dokaza. Od 2013. godine bio je član, a od decembra 2017. do decembra 2019. godine bio je predsednik Komisije za reformu pravosuđa.

Radio u Fondu za humanitarno pravo Nataše Kandić

Od oktobra 1999. godine do aprila 2000. godine radio je kao pravni savetnik u Fondu za humanitarno pravo. Pružao pravnu pomoć izbeglicama, raseljenim licima, kao i vodio prikupljanje podataka i pisao izveštaje o nestanku i kidnapovanju Srba na Kosovu i Metohiji. Bio je zadužen i za izveštavanje o stanju prava etničkih manjina. Godine 1997. i 1998. radio je kao pravni savetnik u Jugoslovenskom komitetu pravnika za ljudska prava u Beogradu od 1994. godine do decembra 1997. godine radio je u Centru za demokratsku tranziciju. Pored visokog obrazovanja, radnog i praktičnog iskustva takođe je pohađao mnogobrojne stručne seminare, kurseve i obuke.

Specijalista za ljudska i manjinska prava, prava izbeglica i raseljenih

Nenad Vujić je, navodi se u njegovoj biografiji, specijalista za ljudska i manjinska prava, prava izbeglica i raseljenih lica, radnih i sindikalnih prava, kao i za zaštitu ljudskih prava prema Evropskoj konvenciji i standardu UN-a.

Tokom karijere držao je veliki broj predavanja o ljudskim i pravima i institucionalnoj zaštiti, pravosuđu i zaštiti maloletnika, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Evropskom sudu za ljudska prava, pravima manjina i izbeglica i interno raseljenih lica, sindikalnim i radničkim pravima i slobodama, pravima žena i posebno osetljivih grupa, ljudskim prava pojedinca i grupa onvenciji o zaštiti ljudskih prava i njihovom uticaju na moderne demokratije, odnos ljudskih prava i tradicije društva i drugo.

Objavio je veliki broj istraživanja, eseja i izveštaja

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare