Oglas

savo manojlović _25122024_0002.JPG
Savo Manojlović / R.Z./ATAImages

Kreni-Promeni: Srbija ostaje bez ljudi tokom Vučićeve vlasti, 600.000 otišlo, milijarde uložene u njihovo obrazovanje izgubljene

autor:
05. apr. 2026. 22:05

Pokret Kreni-Promeni upozorio je da se Srbija suočava sa jednim od najdubljih demografskih i ekonomskih problema u savremenoj istoriji, ističući da je tokom vladavine Aleksandra Vučića i SNS-a zemlju napustilo više od 600.000 ljudi, dok su milijarde evra uloženih u njihovo obrazovanje praktično izgubljene.

Oglas

Povod za reagovanje bila je izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je ocenio kao „poražavajući“ podatak da je u 2025. godini diplomiralo 11.494 manje studenata nego prethodne godine, pripisujući to studentskim protestima i koristeći izraz „obrazovni genocid“.

Iz pokreta Kreni-Promeni ocenjuju da je takva izjava „ne samo neprimerena, već i pokušaj skretanja pažnje sa suštinskog problema - masovnog odlaska ljudi iz Srbije“.

„Ono od čega će se Srbija najduže oporavljati nisu protesti studenata, već posledice petnaestogodišnje politike predsednika Vučića i SNS-а koja je dovela do odlaska čitavih generacija. To je pravi društveni i ekonomski slom“, navode iz pokreta.

Stotine hiljada ljudi napustilo Srbiju

Kako ističu, iako ne postoji jedinstvena evidencija o emigraciji, dostupni podaci ukazuju na dramatične razmere odliva stanovništva.

Procene govore da Srbiju godišnje napusti između 25.000 i 60.000 ljudi. Kada se ti podaci projektuju na period od 2012. do 2025. godine, dolazi se do ukupnog odlaska od oko 630.000 do 650.000 ljudi, dok se realni neto gubitak procenjuje na između 350.000 i 450.000.

„Drugim rečima, Srbija je izgubila populaciju veličine Novog Sada“, upozorava Kreni-Promeni.

Ne odlaze samo zbog plata

Posebno zabrinjava, kako navode, struktura ljudi koji odlaze.

„Problem nije samo koliko ljudi odlazi, već ko odlazi - mladi, obrazovani i radno najaktivniji građani između 20 i 40 godina“, navode iz pokreta.

Savo Manojlović (1).JPG
Savo Manojlović / L.L./ATAImages

Razlozi za odlazak, dodaju, prevazilaze ekonomiju. Mladi kao ključne motive navode nizak životni standard, zapošljavanje preko veza, odnos institucija prema građanima, kao i opšti društveni i politički ambijent.

„Visokoobrazovani posebno ističu da ne odlaze samo zbog plata, već zbog osećaja da žive u sistemu bez dostojanstva, gde se ne napreduje na osnovu znanja i rada“, ističe Kreni-Promeni.

Milijarde evra izgubljene kroz obrazovanje

Pokret ukazuje i na ogroman finansijski gubitak koji država trpi.

Prema procenama, u obrazovanje jednog građanina u Srbiji ulaže se između 20.000 i 34.000 evra, uključujući osnovno, srednje i deo visokog obrazovanja.

Na osnovu ukupnog broja ljudi koji su napustili zemlju, dolazi se do zaključka da je Srbija izgubila između 12 i 18 milijardi evra uloženih u obrazovanje.

„To je novac svih građana Srbije, uložen u ljude koji danas svoj rad i znanje doprinose ekonomijama drugih država“, navode iz pokreta.

Gubitak koji se meri decenijama

Pored direktnih troškova, ukazuje se i na širu ekonomsku štetu.

Kada se uračuna izgubljeni bruto domaći proizvod i propušteni porezi, ukupni godišnji gubitak procenjuje se na između 2,5 i 3 milijarde evra.

„Srbija ne gubi samo novac uložen u školovanje, gubi buduće prihode, inovacije i razvojni potencijal“, upozorava Kreni-Promeni.

„Zločin nad Srbijom“

U zaključku, pokret ocenjuje da svi podaci vode ka istoj slici - dugorošnom urušavanju društva.

„Tokom vladavine SNS-a i Aleksandra Vučića, Srbija je izgubila više od 600.000 ljudi, a u njihovo obrazovanje uloženo je najmanje 12 do 18 milijardi evra. Ali stvarni gubitak meri se u decenijama razvoja koje ova zemlja više nema“, navode iz pokreta.

Kreni-Promeni poručuje da se posledice ove politike neće meriti samo brojkama.

„Srbija ne gubi samo ljude - gubi generacije. I upravo zato, proteklih 15 godina vlasti predstavlja društveni, ekonomski i kulturni zločin nad Srbijom.“

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare