Lusi Guo možda je milijarderka, ali umesto života u luksuzu i komforu, ona se zaklinje u neumoran rad i strogu dnevnu rutinu.
Sa samo 30 godina, preduzetnica rođena i odrasla u Kaliforniji postigla je ono za čim mnogi jure celog života. U aprilu, njena imovina je porasla na 1,3 milijarde dolara nakon što je njen prvi biznis, Scale AI, zaključio ugovor sa tehnološkim gigantom Metom, kojim je kompanija procenjena na 25 milijardi dolara. Time je proglašena za najmlađu milijarderku, titulu koju je ranije držala pop zvezda Tejlor Svift.
„Iskreno, i dalje se osećam isto kao ona mala devojčica, kao da se moj život pre novca i posle novca nije mnogo promenio“, rekla je Guo za CNBC Make It u intervjuu.
Guo je 2016. godine zajedno sa Aleksandrom Vangom osnovala Scale AI, kompaniju specijalizovanu za označavanje podataka u veštačkoj inteligenciji. Ona je u Silicijumskoj dolini vodila timove za operacije i dizajn proizvoda, ali je kompaniju napustila 2018. godine.
„Imali smo neslaganja oko proizvoda i prodaje“, objasnila je. „Dok je Aleks bio usmeren na dovođenje što više klijenata, ja sam bila fokusirana na to da prioritet budu proizvodi i da zaposleni dobijaju platu na vreme, da im se pravilno obračunavaju sati. Ali tu resursi nisu bili ulagani.“
Ipak, Guo je zadržala svoj udeo, koji vredi nešto manje od 5%. Kada je Meta pristala da preuzme 49% Scale AI-ja, taj posao je njen udeo podigao na vrtoglavih 1,25 milijardi dolara.

Kao serijska preduzetnica i stipendistkinja Thiel Fellowship programa, Guo se nije dugo povukla sa scene. Već 2019. godine osnovala je Backend Capital, fond rizičnog kapitala koji ulaže u mlade tehnološke startape. Njena najnovija kompanija, Passes, platforma za monetizaciju sadržaja kreatora osnovana 2022, prikupila je više od 65 miliona dolara investicija.
Od kada je postala milijarderka, Guo nije usporila tempo. „I dalje radim veoma duge radne dane“, rekla je.
Guo pripada onoj grupi osnivača koja maksimalno optimizuje svoj dan, i činjenica da je milijarderka nije joj izgovor da se opusti.
Njen prosečan dan počinje u 5:30 ujutru i podrazumeva dva vezana treninga u Barry’s Bootcamp programu. Ručkovi su luksuz, pa uglavnom jede tokom sastanaka jer joj raspored retko dozvoljava pauzu.
„Mislim da bi većina ljudi mogla da ima balans između posla i privatnog života kada bi izbacila ono na šta inače troše vreme kad dođu kući, a to je uglavnom besomučno skrolovanje po TikToku ili bezumno gledanje televizije“, kaže ona.
Guo sebi ipak daje jedan slobodan dan vikendom, od podneva do šest uveče potpuno se posvećuje prijateljima, a zatim se vraća poslu.
„Mislim da imam više sati u danu jer, da budem iskrena, totalno sam blagoslovena time što mi ne treba puno sna… Iako radim duge sate, osećam da imam balans. Teoretski mogu da radim do ponoći, da posle toga izađem u klub do 2 ujutru, onda odem na spavanje i opet ustanem u 6 i odem na trening.“
Ona personifikuje mantru Silicijumske doline o radu 24/7, sličnu ozloglašenoj kineskoj „996“ kulturi, rad od 9 ujutru do 9 uveče, šest dana nedeljno.
„Rad od 9 do 9 je za mene i dalje balans“, kaže Guo. „Posle 9 sati možete na večeru sa prijateljima, možete ih pozvati na druženje. Nema potrebe da spavate od 9 do 9, to je besmisleno mnogo sna. Ako neko misli da to nije balans, ne znam šta da kažem, jer imate bukvalno od 9 uveče do 2 ujutru da se družite, pa onda spavate od 2 do 9. To je sedam sati sna, što je više nego dovoljno.“

Naravno, ne dele svi oduševljenje ovakvim tempom. Neki preduzetnici su ranije kritikovali ovaj trend, rekavši za CNBC da je zastareo i nepotreban za postizanje uspeha.
„Kultura konstantne dostupnosti smanjuje zadržavanje zaposlenih i pretvara firme u revolving vrata talenata“, rekla je Sara Verner, suosnivačica kompanije Husmus.
Suranga Čandratilake, partner u fondu Balderton Capital, dodao je da je „996 zapravo fetišizacija preteranog rada, a ne pametnog rada… to je mit.“
„Novi osnivači moraju da rade po 90 sati nedeljno“
Radno vreme osnivača startapa uvek izaziva rasprave. Neki investitori su čak pritiskali evropske osnivače da ubrzaju tempo kako bi sustigli rivale iz SAD i Kine.
„Generalno, kada tek pokrećete kompaniju, gotovo je nemoguće uspeti bez tog (996) modela, potrebno je da radite po 90 sati nedeljno da biste firmu podigli na noge“, kaže Guo.
Kako kompanija raste, zapošljava više ljudi i dolazi do stabilnosti, moguće je raditi manje, smatra ona.
Guo naglašava da bogatstvo ne dolazi isključivo od rada do iznemoglosti. „Ako stalno ulažete stotine hiljada u S&P 500 indeks, to može da poraste do milijardi tokom vašeg života“, rekla je.
„Ne mislim da morate raditi te sate da biste postali milijarder, sve zavisi od puta koji odaberete. Ako pokrećete tehnološku kompaniju, radićete toliko na početku. Ako je vaš metod investiranje, onda ne morate raditi takvim tempom.“
Guoina najnovija kompanija, Passes, našla se u centru kontroverze u februaru, kada je protiv nje i firme podneta kolektivna tužba zbog navodnog distribuiranja materijala sa zlostavljanjem dece pretplatnicima platforme.
„Mislim da je to čista ucena. Nikada nisam srela tu osobu, nikada razgovarala s njom“, rekla je Guo povodom tužbe.
Portparol Passes-a rekao je za CNBC Make It putem mejla: „Kao što je navedeno u zahtevu za odbacivanje tužbe podnetom 28. aprila, gospođa Guo i Passes kategorički odbacuju neosnovane optužbe, koje su podnete tek nakon što su odbili zahtev za isplatu 15 miliona dolara.“
Advokatska kancelarija Clark Smith Villazor iz Njujorka, koja je podnela tužbu, još nije odgovorila na pitanja novinara.
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare