Oglas

Kreni promeni, Prostor za umetnost peticija
Foto: Shutterstock; kreni-promeni.org
Foto: Shutterstock; kreni-promeni.org

"Vodeći umetnici u memljivim kancelarijama i nebezbednim uslovima stvaraju kapitalna dela": Pokrenuta peticija "Prostor za umetnost"

17. nov. 2023. 11:13

Pokrenuta je peticija "Prostor za umetnost" radi obezbeđivanja prostora za umetnike u skladu sa svetskim standardima.

Oglas

Peticiju su pokrenuli asistent Luka Tripković i docent Nemanja Nikolić sa Fakulteta likovnih umetnosti, a podržali su je akademik Mrđan Bajić, redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u penziji; profesor emeritus Ćedomir Vasić, nekadašnji rektor Univerziteta umetnosti i redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, kao i istoričarka umetnosti i kustoskinja Biljana Tomić, dugogodišnja urednica likovnog programa SKC-a.Peticija je upućena predsedniku Privremenog organa grada Beograda Aleksandru Šapiću, članovima Privremenog organa grada Beograda Aleksandru Mirkoviću, Dobrici Veselinoviću, Vladimiru Obradoviću i Nikoli Nikodijeviću.

Kreni promeni, Prostor za umetnost peticija
Foto: kreni-promeni.org | Foto: kreni-promeni.org

U obrazloženju stoji da srpski umetnici (slikari, vajari, grafičari, novomedijski umetnici itd.) u velikom broju uspešno predstavljaju Srbiju u inostranstvu kroz izložbe. Kao što je reprezentativcima plivačima neophodan bazen da bi na najvećim svetskim smotrama doneli Srbiji zlato, tako je i umetnicima neophodan pristupačan prostor kako bi mogli da se posvete ostvarivanju rezultata, a ne traženju prostora za rad.- Zahtevamo isključivo ono što je odavno standard u okolnim državama. Trenutno oko pedeset umetnika radi u zapuštenom prostoru fabrike Jugošped, ali im je poručeno da čak i tamo nisu poželjni jer je taj prostor namenjen Beogradu na vodi. Danas neki od vodećih umetnika kiriju plaćaju netransparentno, kreću se kroz memljive kancelarije sa dotrajalim instalacijama i stvaraju kapitalna dela srpske umetnosti u nebezbednim uslovima. Istovremeno, grad Beograd ima u svom posedu oko 150 ateljea namenjenih umetnicima o čijoj sudbini se ne zna ništa – kaže se u peticiji.Ističe se da se komisija nije sastala od 2011. godine:- Svedoci smo da su u prošlosti ateljee otkupljivali podobni ljudi kako bi ih izdavali kao garsonjere. Tražimo sistemsko rešenje koje će biti dugotrajno, održivo i transparentno. Postojeći prostor Jugošpeda se može preurediti tako da postane uslovan, po ugledu na rešenje koje je primenjeno u Beču: prostor bi bio podeljen na tačan broj ateljea koji bi se dodeljivali na javnom konkursu na određeni vremenski period. O tome bi odlučivala stručna komisija naših najuvaženijih umetnika, a korisnici prostora bi nakon dobijanja prostora za rad morali da završe ciklus sa kojim su konkurisali.Na taj način bi mladim i talentovanim umetnicima bilo, kako dodaju, omogućeno da započnu svoju karijeru, a oni koji su već etablirani ne bi morali da brinu o tome da će se njihovi umetnički radovi sutra neće naći na ulici.

Atelje
Foto: Shutterstock | Foto: Shutterstock

- Mi ne zahtevamo socijalnu pomoć, već dogovor. To podrazumeva da bi umetnici plaćali troškove korišćenja prostora po subvencionisanim cenama, jer je kultura istorijski jedan od najvećih nacionalnih resursa i u današnjem svetu je neophodno da iza kulture stane matična država, jer je samo tako moguće, uz sav talenat, ići u korak sa svetom. U proteklim danima smo bili svedoci da je država primorana da kupuje umetnine i vraća ih u zemlju. Kako u budućnosti ne bi došli u istu situaciju, neophodno je rešiti ovaj problem!Profesor i akademik Mrđan Bajić je dao podršku sledećim rečima:

otvaranje izlozbe Mrđan Bajić
Foto:Goran Srdanov/Nova.rs | Foto:Goran Srdanov/Nova.rs

- Podržavam ovu akciju i projekat - okrenut rešavanju postojećih problema - pre svega kao nekadašnji profesor u čijoj je klasi diplomiralo zaista na stotinu studenata, od kojih su mnogi pouzdani deo ovdašnje likovne scene, a od kojih bukvalno niko nije dobio na upotrebu radni prostor u ovom gradu - proverljivo je.Osim jednog i bukvalno jednog - koji je na sličnom konkursu - kako to ovi mladi ljudi sada predlažu - dobio radni prostor ali u jednom drugom gradu - u Ljubljani – kaže Bajić i dodaje:- Priča o srpskoj umetnosti je priča o ljudima sa tragičnim sudbinama, Nadežda Petrović je otišla u smrt za svoju zemlju, Milan Milovanović je oslepeo, Borislav Pekić je zatvaran, a Crnjanski i Kiš su proterani. Hajde da budemo prva generacija koja će umetnicima obezbediti da dostojanstveno rade u svojoj zemlji! Potpiši peticiju Prostor za umetnost!Bonus video: Nisam u javnom interesu - Umetnici u kampanji







Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare