„Tito mi svako jutro kuva kafu i majstorski sprema domaće specijalitete“

Kultura 20. maj. 202211:47
Podeli:
Jovanka Broz i Tito 1961. Foto: Galerija Matice srpske

Svaka žena bi trebalo da ima dnevno bar dva-tri slobodna sata, bez obzira na to hoće li ih ona provesti u šetnji, posjeti muzeju, čitanju, posvetiti ih vlastitoj njezi ili čemu drugome. Naša žena za to nema mogućnosti, govorila je 1967. godine za "Svijet" Jovanka Broz.

Većinu pejzaža, kao i slika uopšte iz Jovankine zbirke, koji su izloženi od juče u Galeriji Matice srpske na postavci „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz“, radili su jugoslovenski autori. I Jovanka ih je uglavnom lično dobijala prilikom posete raznim mestima u Jugoslaviji, primera radi „Osijek s Drave“ iz 1962. godine Predraga Gola ili „Šumadijska jesen“ iz 1969. godine Ivana Cvetka, dar kolektiva fabrike „Crvena zastava“ Jovanki Broz prilikom posete toj fabrici. A slika „Beograd – Terazije“ slikara i karikaturiste Milorada Ćirića uručena joj je na svečanoj proslavi dana „Borbe“ 1969. godine.

Samo tri od svih izloženih pejzaža na postavci „Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz“ u GMS ne predstavljaju jugoslovenske predele, precizira se u katalogu izložbe. Jedan je iz Stokholma, u kojem nije bila, već joj je visoko odlikovanje švedskog kralja Karla Šesnaestog Gustava – Orden polarne zvezde sa lentom uručio švedski ambasador na Belom dvoru, uz litografiju „Trg Karla Johana u Stokholmu“ švedskog pejzažiste Karla Johana Bilmarka (1804‒1870).

Tu su i korejski pejzaži nepoznatih autora rađeni tehnikom tradicionalnog veza svilenim koncem, koji su se nalazili u predsoblju na prvom spratu Rezidencije, ispred ulaza u žensko kupatilo, koje je u njeno ime dobio Tito prilikom važnog putovanja u Sovjetski Savez, Severnu Koreju i Kinu, u kojoj se kao prvi svetski državnik sreo sa Hua Guofengom, naslednikom Mao Cedunga, u avgustu 1977. Međutim, odmah nakon toga njihovom braku je kraj, a Jovanka posle 25 godina potpuno nestaje iz javnog života.

U Jovankinoj spavaćoj sobi, iznad kreveta visila je zastrašujuća slika Miljenka Stančića "Dječje igre". U privatnim odajama nalazile su se i slike sa tipično "ženskim" temama kao što su "Žene u razgovoru" Vlaha Bukovca iz 1898. godine. Tu je i monumentalno platno Mladena Josića "Priprema toalete" iz 1938. godine kao najreprezentativnija iz ciklusa portreta umetnica toga doba koja je stajala u Jovankinoj spavaćoj sobi u Rezidenciji u Užičkoj 15 dok se spremala za svoje "javne nastupe".

Vlaho Bukovac Žene u razgovoru Foto: Galerija Matice srpske

Od 36 izloženih slika trećina je poklonjena Jovanki Broz sa posvetom napisanom lično njoj ("Beograd - Terazije", "Kosmos", "Osijek s Drave", "Portret drugarice Jovanke", "Šumadijska jesen", "Voće i cveće", "Bez naziva", "Trg Karla Johana u Stokholmu", "Beli anđeo", "Portret drugarice Jovanke", "Rad u fabrici" i "Konjske igre"). Prilikom posete Fabrici vagona Kraljevo od aktiva žena te fabrike dobila je akvarel lokalnog kraljevačkog slikara Stevana Arsića Stiva "Rad u fabrici" iz 1973. godine koji prikazuje ženu na svom radnom mestu za fabričkom trakom, u radnom mantilu, sa maramom na glavi. A upravo joj je uloga od stupanja na jugoslovensku javnu scenu bila afirmacija prava žena!

Slavko Sohaj - Portret drugarice Jovanke Broz Foto: Galerija Matice srpske

U ekskluzivnom intervjuu za zagrebački nedeljnik "Svijet" Jovanka Broz je 1967. godine pričala o dvostrukoj opterećenosti žena kojima "nije lako i od kojih se mnogo očekuje, iako na području ishrane, u konfekciji, u izgradnji dječijih institucija, organizaciji servisa još ni izdaleka nisu postignuti rezultati koji bi zadovoljavali potrebe…"

- A svaka žena bi trebalo da ima dnevno bar dva-tri slobodna sata, bez obzira na to hoće li ih ona provesti u šetnji, posjeti muzeju, čitanju, posvetiti ih vlastitoj njezi ili čemu drugome. Naša žena za to nema mogućnosti. A kod nas nema ni dovoljno razumevanja za to!

Časopis "Bazar" godinu dana nakon "Svijeta" dočekuje u domu u Užičkoj 15, obučena u belu haljinu ukrašenu crvenim narodnim vezom, a iznad jednih vrata stajao je natpis: "Kuća ne stoji na zemlji nego na ženi", što se Jovanki nije svidelo, zbog čega je kazala:

- Eto i u našoj kući zadržao se duh starih shvatanja. Izreka je, kako vidite, urezana u drvo. Ali sve više želim da je zamenim nekom prikladnijom, onom koja odgovara duhu vremena u kome živimo - objašnjavajući da "Tito svako jutro kuva kafu za oboje i voli da sprema domaće specijalitete za šta je majstor!"

Omer Mujadžić Portret drugarice Jovanke Foto: Galerija Matice srpske

To što je bila, ne samo glasna u borbi za prava žena, već i samosvojna, nailazilo je na neodobravanje nekih. Tako general Kosta Nađ 1977. godine komentariše:

- U poslednje vreme počela je sve više ići na razne sastanke, a trebalo bi znati gde je mesto ženi. Zašto se ne ponaša kao Pepca Kardelj?

A kada je bračni par Broz posetio Milano grupa akademskih slikara, koju je predvodila Gita Gusar, direktorka poznatog časopisa za likovnu umetnost "Valigia diplomatica" i lična poznanica Titovog saborca Svetozara Vukmanovića Tempa, koji je i sam bio veliki kolekcionar, posetila je jugoslovenski konzulat i predala pet slika kao izraz zahvalnosti za napore i zasluge za mir u svetu i jugoslovensko-italijansko prijateljstvo. Sve slike su u posvetama naglašavale Titov doprinos miru u svetu. Slale su i poruke mira jer "niko kao Maršal Tito ne može razumeti koliko vredi sloboda i koliko se za nju mora dati!"

Detalj sa postavke Foto: Promo/ Galerija Matice srpske

Đavini Pjetro je tom prilikom poklonio dve slike maršalu Titu: pejzaž koji prikazuje primorski gradić Vieste na jugoistoku Italije sa željom da pogled na idilični italijanski predeo doprinese lepoj uspomeni na njegov narod, kao i "Portret druga Tita", čiji "par" istih dimenzija i stila "Portret drugarice Jovanke" stiže kao poklon sa iste adrese, iz Milana u julu 1977. godine.

Stojan Aralica - Cveće Foto: Galerija Matice srpske

Iste godine stiže slika još jedne italijanske autorke - Marianđele Betaljo "Voće i cveće", na kojem je i Jovankino omiljeno cveće anturion. Tu su i mandarine za koje su Brozovi posebno bili vezani jer su ih sami gajili i brali na Vangi, ostrvu Brionskog arhipelaga i slali kao poklon. Na toj istoj Vangi, kako je zapisano u katalogu izložbe, jednom prilikom je čak Brozovima kuvala slavna Sofija Loren!

Posebno mesto u zbirci Jovanke Broz zauzima "Beli anđeo", što i ne čudi ako se pozovemo na njenu izjavu kako joj je pop jednom rekao kako njeno ime znači "Blagodat od Boga". Ili na to da je porodica Budisavljević kroz istoriju dala veliki broj sveštenika, i da vode poreklo od Nemanjića. S Titom je posećivala manastire Gračanicu, Žiču, Sopoćane, Dečane, Bogorodicu Ljevišku, Pećku Patrijaršiju… Čak je i Tito u spavaćoj sobi držao sliku "Hrist i trgovac", Rembrantovog učenika Gebranta van den Ekhuta.

Detalj sa postavke Foto: Promo/ Galerija Matice srpske

U domu nekadašnje prve dame nasuprot "Belom anđelu", odmah kraj ulaznih vrata u dnevni boravak stajala je vitrina u kojoj je bio i keramički tanjir s natpisom "Ljubostinja", kupljen kao suvenir kada je jednom prilikom posetila ovaj manastir sa sestrom Nadom.

A i sama Nada Budisavljević izjavila je da Jovanka do poslednjeg dana verovala da će onaj "inženjer odozgo" sve da poravna...

Jovanka Broz je svojevremeno priznala kako joj je omiljeno mesto u kući tokom detinjstva bio tavan:

- Na tavanu nema čega nije bilo. Čak i nekih stvari koje nigde drugde nisu mogle da se vide, kao da je to bio nekakav muzej, a ne običan tavan, ja sam to tako doživljavala...

I izložba "Partizanka i Fragonar. Kolekcija slika Jovanke Broz" koja će trajati do 28. avgusta u Galeriji Matice srpske prilika je da se zaviri u tavan Jovanke Broz!

Bonus video: Dres kod i političari

Komentari

Vaš komentar