Švajcarska, Ženeva, Džo Bajden, Vladimir Putin
Foto: EPA-EFE/MIKHAIL METZEL/SPUTNIK/KREMLIN POOL

Ruski predsednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Džo Bajden održali su juče virtualni razgovor povodom tenzija u Ukrajini, ali dogovor o povlačenju vojske na granici nije postignut. Da li je invazija Rusije na Ukrajinu gotova stvar? Koje su opcije na stolu?

PROČITAJTE JOŠ:

Američki obaveštajni izvori upozoravaju da Kremlj priprema ofanzivu na Ukrajinu na više frontova i to već početkom sledeće godine i da će u njoj učestvovati čak 175.000 vojnika.

Majkl Kofman, jedan od najbolje informisanih posmatrača ruske vojske kaže da je zabrinutost opravdana, prenosi BBC.

„Trenutna ruska vojna pozicija podržava čitav niz nepredviđenih situacija. Veličina borbenih elemenata i prateće snage osimišljene su da drže zauzetu teritoriju. Shodno tome, izgleda kao invaziona snaga koja prevazilazi sve što je viđeno 2014-2015. godine za vojnu invaziju velikih razmera“, dodaje.

Kakav će biti uticaj razgovora Bajdena i Putina?

U širem smislu, postoje tri potencijalna ishoda. Rusija bi jednostavno mogla da odstupi pred pretnjom zbog ekonomskih sankcija koje je Bajden najavio. Ili bi mogla da se uspostavi neka vrsta obnovljenog diplomatskog procesa koji bi sprečio sukob. Ili je možda kocka ipak bačena.

Možda je  Putin odlučio da samo direktna vojna intervencija može da ostvari njegove ciljeve u vezi sa Ukrajinom, a imajući u vidu zimske energetske probleme zapadne Evrope, uočenu slabost predsednika Bajdena i pandemiju koronavirusa, sada je pravo vreme za udar.

Opcija broj 1:  Putin odustaje

Ovo je možda najmanje verovatan ishod.

Putin je krenuo sa svojim trupama uz brdo i oni se verovatno neće vraćati u svoje kasarne, a da on ne zabeleži neku vrstu pobede. Predsednik Putin ima i domaće i međunarodne brige.

Uprkos svim njegovim pričama o istorijskoj sudbini Rusije u Ukrajini, koje mnogi zapadni komentatori odbacuju kao hiperbolu, on ima stvarnu zabrinutost – ne samo u tome šta vidi kao odlazak Ukrajine u orbitu NATO-a, već i o posledicima postojanja održivog demokratskog sistema osnovanog u onome što on smatra delom ruskog srca.

Džo Bajden i Vladimir Putin
Džo Bajden i Vladimir Putin Foto:EPA-EFE/MIKHAEL METZEL / SPUTNIK / KREMLIN

2. Diplomatsko rešenje

Bajden neće prihvatiti zahtev Rusije da stavi veto na potencijalno članstvo Ukrajine u NATO, iako je takvo članstvo još daleko. Pitanje je da li bi se Putinu nudile neke šire diplomatske pogodnosti da bi se sprečio rat?

Ruski predsednik je već upisao malu diplomatsku pobedu utoliko što se ovaj video samit sa američkim kolegom uopšte i dogodio. Stalno gomilanje ruskih trupa oko Ukrajine je primoralo američkog predsednika da stavi zabrinutost zbog Moskve na vrh svog spoljnopolitičkog programa.

To je snažan podsetnik da uprkos svim pričama o novom strateškom fokusu Vašingtona na Kinu, on ne može da ignoriše svoje dugogodišnje obaveze u Evropi i ako Moskva to želi – može barem privremeno – da preuredi strateške prioritete u Bajdenovoj administraciji.

Da li bi mogla da se zamisli neka vrsta obnovljene diplomatske inicijative kako bi se zamenio sporazum iz Minska? Moguće je, ali ovo i dalje ne bi rešilo fundamentalno pitanje Rusije u vezi sa vladom u Kijevu i celokupnom putanjom Ukrajine koja se okreće ka Zapadu.

Džo Bajden i Vladimir Putin Foto:EPA/MAXIM SHIPENKOV

3. Vojna akcija

Rusija se sprema za vojnu opciju bez obzira da li će se ona desiti ili ne. To bi moglo da poprimi različite oblike – od velikog udara do invazije na istočni deo Ukrajine.

Jedan od ciljeva bi bio da se glavni borbeni elementi ukrajinske vojske dovedu u bitku i da im se nanase takav poraz da kijevska vlada mora da preispita svoju poziciju.

Ipak, ove planove valja preispitati. Ukrajina ima naoružanje koje je znatno bolje od onih iz 2015. godine. Međutim, ruske snage su takođe dosta napredovale tokom proteklih godina. Vojna moć koju Rusiju ima je impresivna.

Uprkos svim pričama o ukrajinskom suverenitetu, NATO ne može da pritekne u pomoć Ukrajini.

Na kalkulaciju troškova sukoba mogu da utiču ostala vojna angažovanja koja Moskva ima. Dok je Zapad bio prisutan u Avganistanu i Iraku, Rusija je angažovana u Gruziji, zauzela je i Krim, a tu su i delovanja na istoku Ukrajine i u Siriji.

BONUS VIDEO: Anketa sa ulica ukrajinskih sela i rovova o razgovorima Putina i Bajdena

***

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar