Oglas

Vladimir Putin arrives for his meeting with Syrian President Ahmed al-Sharaa
MAXIM SHIPENKOV / EPA

Putin se boji puča i atentata: Obaveštajci otkrili da je Kremlj podigao bezbednost na maksimum

autor:
05. maj. 2026. 22:19

Kremlj je značajno pojačao mere lične bezbednosti predsednika Rusije Vladimira Putina, uključujući postavljanje nadzornih sistema u domovima njegovih bliskih saradnika, navodi se u izveštaju jedne evropske obaveštajne službe do kojeg je došao CNN.

Oglas

Prema tom dokumentu, povod za nove mere je talas atentata na visoke ruske vojne zvaničnike, ali i sve veći strah od mogućeg pokušaja puča. Uvedene su i dodatne restrikcije, kuvari, telohranitelji i fotografi koji rade sa predsednikom ne smeju da koriste javni prevoz, dok se posetioci Kremlja podvrgavaju dvostrukim bezbednosnim proverama. Osobama iz najužeg okruženja dozvoljeno je da koriste samo telefone bez pristupa internetu.

Strah od atentata i unutrašnjih pretnji

Deo mera uveden je nakon ubistva visokog generala u decembru prošle godine, što je izazvalo ozbiljne tenzije unutar ruskog bezbednosnog aparata. Izveštaj ukazuje na rastuću zabrinutost u Kremlju usled sve većih unutrašnjih i spoljnopolitičkih problema, od ekonomskih teškoća i nezadovoljstva u zemlji, do neuspeha na frontu u Ukrajini.

Ruske bezbednosne službe značajno su smanjile broj lokacija koje Putin posećuje. Predsednik i njegova porodica više ne borave u ranijim rezidencijama u Moskovskoj oblasti i Valdaju, a ove godine nije zabeležena nijedna njegova poseta vojnim objektima.

Kako bi se prikrila ograničenja kretanja, Kremlj često objavljuje unapred snimljene video-materijale predsednika. Takođe, od početka rata u Ukrajini 2022. godine, Putin provodi duže periode u modernizovanim bunkerima, posebno u regionu Krasnodara.

Rat u Ukrajini povećava pritisak

Izveštaj dolazi u trenutku kada se situacija za Rusiju dodatno komplikuje. Zapadne procene govore o oko 30.000 poginulih i ranjenih mesečno, dok teritorijalni dobici ostaju ograničeni. Istovremeno, ukrajinski napadi dronovima sve češće pogađaju ciljeve duboko unutar Rusije.

Ekonomske posledice rata postaju sve vidljivije. Prekidi mobilnih mreža u velikim gradovima izazivaju nezadovoljstvo čak i među proruskim slojevima stanovništva, što ukazuje da posledice sukoba sve više pogađaju i urbanu elitu.

„Rizik od puča“

Jedan od delova izveštaja koji najviše zabrinjava odnosi se na mogućnost unutrašnje destabilizacije vlasti. Navodi se da su od marta 2026. godine Putin i Kremlj posebno zabrinuti zbog curenja poverljivih informacija, ali i mogućnosti zavere ili pokušaja puča.

Predsednik je, kako se navodi, posebno oprezan kada je reč o potencijalnim napadima dronovima, uključujući i one koji bi mogli biti izvedeni od strane ljudi iz političke elite.

U tom kontekstu, bivši ministar odbrane Sergej Šojgu, koji sada obavlja funkciju sekretara Saveta bezbednosti, označen je kao potencijalni faktor rizika, zbog svog uticaja u vojnom vrhu. Njegova pozicija dodatno je oslabljena nakon hapšenja bliskog saradnika Ruslana Calikova u martu, pod optužbama za korupciju.

Rusija Ukrajina rat (3).jpg
Ukrainian Emergency Service / BETAPHOTO AP

Sukobi unutar bezbednosnog aparata

Izveštaj takođe otkriva detalje o tenzijama među najvišim vojnim i bezbednosnim zvaničnicima. Nakon ubistva generala Fanila Sarvarova u Moskvi krajem 2025. godine, održan je sastanak na kojem je načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov oštro kritikovao Federalnu službu bezbednosti (FSB) zbog propusta u zaštiti vojnih kadrova.

Sa druge strane, FSB je ukazao na nedostatak resursa i ljudi, što je dodatno produbilo nesuglasice. Kao odgovor na situaciju, Putin je proširio nadležnosti Federalne službe za zaštitu (FSO), koja sada obezbeđuje veći broj visokih vojnih zvaničnika.

Pojačane mere i simbolične promene

Pojačane bezbednosne mere dolaze i uoči tradicionalne parade 9. maja u Moskvi. Ovogodišnja proslava biće skromnija i bez teške vojne opreme, što vlasti pravdaju bezbednosnim razlozima i pretnjom od ukrajinskih napada.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se „preduzimaju sve mere kako bi se smanjio rizik u uslovima povećane terorističke pretnje“.

Teško proverljive informacije

Iako izveštaj donosi detaljan uvid u unutrašnja dešavanja u Kremlju, deo navoda je teško nezavisno potvrditi. Zapadne obaveštajne službe retko objavljuju ovakve informacije, a njihovo curenje može imati i političke motive, uključujući pokušaj da se ukaže na slabosti ruskog sistema.

Kremlj se za sada nije zvanično oglasio povodom ovih tvrdnji.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare