Foto:printscreen/instagram/buducnostsrbijeav

Država Srbija je sa oko 3,5 miliona evra učestvovala u osnivanju Srpske kuće u Crnoj Gori, koja je trebalo da pomoviše srpsku nauke, kulturu i umetnost u susednoj državi. Sada se, međutim, ovo privredno društvo, koje je zvanično registrovano za organizovanje sastanaka i sajmova, našlo na spisku finansijere predsedničke kampanje lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića, što otvara čitav niz pitanja.

U Crnoj Gori u toku je predizborna kampanja za predsedničke izbore, a među sedam kandidata koji se bore za funkciju predsednika države je i Andrija Mandić, koji je kandidat DF.

Izveštaj o prilozima koji je Mandić dostavio crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije otkriva da je njegovu kampanju finansirala Srpska kuća i to sa 20.000 evra. To je i najviši iznos koji je izdvojen za kampanju Mandića u prvih 15 dana od raspisivanja izbora.

Pročitajte još...

Za javnost u Srbiji to bi trebalo da bude samo neprijatno iznenađenje, budući da je iz srpskog budžeta, dakle od novca građana Srbije, izdvojeno oko 3,5 miliona evra za osnivanje Srpske kuće. Taj novac potrošen je za kupovinu od oko 1.500 kvadrata poslovnog prostora i njegovo opremanje, a zvanično obrazloženje je bilo da će ona raditi na očuvanju kulturnog i nacionalnog identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori.

Aleksandar Vučić je Srpsku kuću posetio u novembru 2020. On je tamo bio u vreme opela mitroplitu Amfilohiju i držao konferenciju za novinare.

Vučić je tada izjavio da će Srbija i dalje pomagati Srpsku kuću, a sa koliko novca ju je do sada finansirala niju do kraja poznato.

“Ulagaćemo još više i srećan sam što je ovo poklon srpskom narodu u Crnoj Gori. Ovakvih stvari će biti još i naša je želja da Srbi budu svoj na svome“, naveo je tada Vučić.

Foto:printscreen/instagram/buducnostsrbijeav

Osim donacije od 3,4 miliona evra, u medjima je objavljeno i da je Pokrajinska vlada izdvojila još 10.000 evra Srpskoj kući, a tim novcem opremljena je sala koja nosi naziv “Vojvodina”.

Ako se Srpska kuća bavi promocijom i očuvanjem srpskog identiteta, kulture i umetnosti u Crnoj Gori, postavlja se pitanje zašto se praktično uključila u predizbornu kampanju u susednoj državi, trošeći novac na marketing jednog predsedničkog kandidata i zašto baš njega.

Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija, navodi za “Novu” da bi sa stanovišta države Srbije kao poklondavca prilikom kupovine Srpske kuće u Podgorici ova politička donacija mogla da bude sporna ukoliko je Srpska kuća u značajnoj meri ostvarila prihode iznajmljivanjem tog objekta.

Nemanja Nenadić Foto: Newsmax Adria

“Zbog toga bi predstavnici naše države trebalo da ukažu javnosti, kako u Srbiji, tako i u Crnoj Gori da li je na ovaj način prekršena neka obaveza koja je preuzeta u doba kada je Srbija finansirala kupovinu Srpske kuće i da li bi takav poklon bio dat da je mogla da pretpostavi da se sredstva mogla da se koriste i za finansiranje izborne kampanje”, kaže Nenadić za naš list.

U svemu ovom neobično je i to što Srpska kuća nema status udruženja, nego društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), kakav imaju preduzeća. Takođe, u opisu delatnosti u crnogorskom Centralnom registru privrednih subjekata nigde se ne pominje očuvanje srpskog identiteta i kulture, već je navedeno da se Srpska kuća bavi organizovanjem sastanaka i sajmova.

Foto:printscreen/instagram/buducnostsrbijeav

Takođe, taj DOO, kao i ostala privredne društva, ima svoje vlasnike – njih 26. Među njima su brojni političari, nekadašnji predsednici opština i poslanici.

Tako su na primer osnivači i vlasnici Nataša Jevrić, Slaven Radunović i Milutin Đukanović poslanici Demokratskog fronta, dok je Budimir Aleksić poslanik Nove srpske demokratije. Svi pomenuti imaju vlasnički udeo od 3,83 odsto. Tu je i Goran Kiković, odbornik u Opštini Berane, i Pero Radonjić, odbornik u Danilovgradu, koji su takođe članovi Nove srpske demokratije.

“Vijesti” su pisale da je prema bilansu uspeha, koji je dostavljen Upravi prihoda i carina, Srpska kuća 2020. godinu završila u plusu sa oko 227.000 evra, a da je u 2019. i 2020. u proseku imala dva zaposlena.

Na sajtu tog preduzeća piše da su u okviru Srpske kuće smeštene brojne organizacije srpske nauke i kulture. To su: Matica srpska, Institut za srpsku kulturu, redakcija časopisa „Srpski jug“, Udruženje književnika Crne Gore, IN4S, Srpska televizija, Srpske novine, Srpski radio, Srpska književna zadruga, Srpski kulturni klub “Zavjet“.

BONUS VIDEO Zoran Lutovac: Za Srbiju nije dobro da se Vučić bavi Crnom Gorom

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare