Vlada Srbija uputila je Predlog zakona Skupštini Srbije u kojem se traži garancija države za kredit Javnog preduzeća „Srbijagas“ u iznosu od 225 miliona evra, plus kamata i troškovi. To će biti još jedan u nizu "zlatnih padobrana" koje države daje rukovodstvo Srbijagasa koji je godinama u minusu, zbog čega stvara veliki fiskalni deficit. Direktor Dušan Bajatović kaže da nema puno prostora za uštede, ali zbog čega bi i bilo kada država uvek "uskoči" ukoliko je to potrebno.

To praktično znači da će država preuzeti obaveze da plati dug „Srbijagasa“ ukoliko ovo preduzeće na čijem je čelu Dušan Bajatović ne izmiri dug.

Zbog toga u svakom u republičkom budžetu već mora da bude obezbeđen novac za plaćanje ovih potencijalnih dugovanja.

U obrazloženju predloga zakona navodi se da je Vlada odlučila da da garanciju za dug zbog energetske krize i visokih cena uvoznog gasa. Kako se navodi u obrazloženju predloženog zakona, Zakonom o budžetu za 2023. godinu predviđeno je da Vlada može da odluči da izda garancije „radi očuvanja finansijske stabilnosti, sprečavanja nastupanja ili otklanjanja posledica vanrednih okolnosti“ u iznosu od 120 milijardi dinara (više od milijardu evra).

Foto: Nenad Mihajlović/Nova.rs

Ovo nije prvi put da država daje “zlatni padobran” Srbijagasu, ukoliko preduzeće ne bude u stanju da servisira svoje dugove. U februaru je usvojen zakon kojim je država dala garancije preduzeću za ukupno 105 milona evra i 2,35 milijardi dinara, plus pripadajuće kamate.

Prema zakonu objavljenom u Službenom glasniku garancije su date u korist UniCredit Bank Srbija za kredit od 75 miliona evra, NLB Komercijalna Banka A.D. za 30 miliona evra i AIK Banka a.d. za kredit od 2,35 milijardi dinara.

Fiskalni savet u svojoj analizi budžeta za 2023. godinu naveo je da upravo Srbijagas, uz EPS predstavlja najvećeg gubitaša zbog lega se stvara veliki budžetski trošak.
Budžetom je takođe omogućeno da država izda do milijardu evra novih garancija na njihovo zaduživanje, što formalno ne ulazi u deficit za 2023. godinu, te zbog toga što, kako navode, takve garantovane kredite javna preduzeća ranije po pravilu nisu vraćala, ovo je verovatan budući trošak poreskih obveznika.

Pročitajte još...

Konačno, Fiskalni savet nije imao dilemu da će Srbijagas nastaviti da generište gubitke. Da je reč o nečemu što je konstanta potvrđuje i sve što se sa Srbijagasom i njegovim finansiranjem dešava godinama unazad.

Još 2019. godine Vlada Srbije otpisala je celokupan dug Javnog preduzeća “Srbijagas” prema državi u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde evra. Prema istraživanju Insajdera, Srbijagas je krajem 2018. godine tražio od Vlade da se dug tog preduzeća od oko 1,1 milijardu evra konvertuje u vlasništvo države.

Kako je pisao Insajder, taj dug preduzeća koji je u stopostotnom vlasništvu Srbije gomilao se godinama, a gotovo 80 odsto tog duga (933,8 miliona evra) nastalo je tako što su se aktivirale bankarske garancije, koje je država Srbija dala za dugoročne kredite koje je kod komercijalnih banaka uzimao Srbijagas.

Iz tadašnjeg Zaključka Vlade vidi se da je najveći deo duga Srbijagasa prema državi nastao tako što je država bila garant za kredite Srbijagasa kod komercijalnih banaka. Zbog toga što Srbijagas nije izmirivao svoje obaveze, banke su aktivirale garancije, pa je država plaćala dugove ovog preduzeća. Samim tim, dug tog javnog preduzeća prema bankama postao je dug prema državi, koji Srbijagas nikad nije izmirio.

Krediti se uzimaju, ali za direktora Bajatavića nema prostora za uštedu

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je nedavno da su ključni problemi Srbijagasa kadrovi, transport i cena, te da nema mnogo prostora za uštede jer jer Srbijagasa trgovac koji kupuje i prodaje berzansku robu.

Dušan Bajatović Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIC

„Mi smo trgovac, kupujemo berzansku robu i prodajemo, ako kupujem po dva ili tri dinara i prodajem za dinar, teško da mogu da budem pozitivan“, rekao je Bajatović i dodatno „objasnio“.

„Ne znam šta bi uštedeli, vozimo letnje gume zimi i primamo kazne za to. Kada sam došao za generalnog direktora ‘Srbijagasa’ plate su bile duplo veće od proseka plata u Novom Sadu i Beogradu, sada će prosečna biti 25 odsto niža nego prosečna plata u Novom Sadu“, rekao je Bajatović.

Bonus video: Radosavljević – Javna preduzeća su tempirane bombe, samo je pitanje kada će da eksplodiraju

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare