Oglas

Gradilište, zgrade, pare, U Srbiji se gradi sve manje stanova
Foto: Vesna Lalić/ Nova.rs, Shutterstock

Kako funkcioniše zelenašenje u Crnoj Gori: Angažuju advokate, pa uzimaju ljudima nekretnine u Beogradu, na Žabljaku...

autor:
08. feb. 2026. 20:18

Brojna kriminogena lica u Crnoj Gori, radi što boljeg obezbeđivanja novčanih sredstava koje drugima daju sa zelenaškom kamatom, angažuju pojedine advokatske kancelarije ili notare, kod kojih sklapaju fiducijarne ili fiktivne kupoprodajne ugovore, registrovale su bezbednosne službe, pišu "Vijesti".

Oglas

„Ugovori o fiduciji omiljeni su alati zelenaša. Imovina se formalno prenosi na poverioca – kamataša, uz dogovor da će je vratiti kada se dug isplati. Međutim, dug sa kamatama se toliko uveća da do povraćaja skoro nikada ne dođe“, objašnjava izvor Vijesti.

Fiducijarni ugovori, odnosno garancija prenosa vlasništva nad nekretninom dužnika ukoliko se novac ne vraća dogovorenom dinamikom, omogućili su nekolicini pljevaljskih i žabljačkih zelenaša da, bez ikakvih pravnih posledica, preuzimaju vrednu imovinu na Žabljaku i u Beogradu, objašnjava sagovornik lista.

„Vijestima su ranije iz bezbednosnog sektora i zvanično kazali da je to teško dokazivo, jer žrtve ne prijavljuju ili se povlače nakon toga.

Notari su, u skladu sa Zakonom o notarima, dužni da odbiju sastavljanje i overu ugovora sa nesrazmernim, zelenaškim ili neopravdano visokim kamatama, objasnili su ranije iz Ministarstva pravde…

Novac, euro, evri, korupcija, mito Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Na pitanje kako štiti građane od zelenaških ugovora o pozajmici, Notarska komora Crne Gore praktično nema odgovor. Iz zvaničnih odgovora proizlazi da ne vodi nikakvu evidenciju o ugovorima o zajmu, ne raspolaže podacima o visini kamata, sredstvima obezbeđenja, niti o eventualnim prijavama sumnjivih slučajeva nadležnim organima.

Odgovornost se u potpunosti prebacuje na pojedinačne notare, dok se uloga Notarske komore svodi na organizovanje obuka i upućivanje na zakonske propise, bez mehanizama kontrole, praćenja ili preventivne zaštite građana od mogućeg zelenašenja.

Pljevlja, Žabljak, Šavnik

Operativni podaci pokazuju da se poslovima davanja novca pod kamatu, na području Pljevalja, u ranijem periodu intenzivno bavio pripadnik organizovane kriminalne grupe Šarić – N. Soković.

Prema istim informacijama, on je, zahvaljujući zelenaškim poslovima, a zbog nemogućnosti dužnika da izađu iz začaranog kruga plaćanja kamata, neretko sticao nesrazmernu imovinsku korist – nekretnine dužnika na Žabljaku i u Beogradu, a uzimao im je i građevinske mašine, automobile…

„Soković je ove poslove sklapao većim delom na teritoriji Srbije“, podaci su bezbednosnih službi.

BEOGRAD 08.09.2020 Beograd na vodi, gradilište, radnici, gradjevinci, gradjevina, dizalice foto:Vesna Lalić/Nova.rs
Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Sagovornici „Vijesti“ pojašnjavaju da ti, ali i većina ostalih zelenaša u Crnoj Gori, primoravaju svoje dužnike da umesto ugovora o pozajmici potpisuju lažne ugovore o prodaji imovine.

„To su fiktivni ugovori, sklopljeni uglavnom kod notara, u kojima umesto ugovora o pozajmici, žrtva potpisuje ugovor o prodaji stana, kuće, zemljišta ili automobila. Ukoliko im novac ne vrate u roku, imovina se automatski prevodi na zelenaša. Do toga da dug vrate, gotovo nikada ne dolazi, jer ako samo jedan dan zakasne sa mesečnom ratom, zelenaši obračunavaju ‘kamatu na kamatu’, što automatski uvećava iznos glavnog duga. Tim mehanizmom oni veoma brzo dupliraju njihov osnovni dug i nakon određenog vremena preuzimaju njihovu imovinu“, pojašnjava sagovornik „Vijesti“.

Istraživanje „Vijesti“ pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo „neodgovornima“. U njega mogu upasti svi – i mirni i vredni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete – deo građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ceo tekst pročitajte na sajtu Vijesti.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare