Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

Poražavajuća ekonomska pozicija penzionera, sve gora ekonomska situacija u kojoj žive radnici, enormno povećanje ekonomskih razlika između radničke i vladajuće klase, galopirajuće širenje siromaštva, na ovo su ukazali učesnici ankete Regionalne informativne agencije JUGpress o uticaju inflacije na život građana.

Veliki broj učesnika je napisao da su zbog inflacije primorani da preskaču obroke.

Dominantan je i stav da se o ovim problemima još uvek malo priča u javnosti, posebno imajući u vidu njihov realan značaj.

Od ukupnog broja učesnika u anketi čak 81,4% je odgovorilo da od svoje plate ne može da živi dostojanstveno, dok je 96,3% izrazilo mišljenje da sveopšti porast cena koji trenutno proživljavamo ne prati podjednak porast plata.

Na osnovu rasprostranjenosti ovakvih odgovora možemo pretpostaviti da se sveopšti kvalitet života većine ispitanika i ispitanica znatno pogoršao usled sve gore ekonomske situacije u zemlji i svetu.

JUGpress pitao je čitaoce i čitateljke da li se i potrošnja njihovog domaćinstva promenila pod uticajem inflacije, a čak 85% učesnika i učesnica anketnog istraživanja je odgovorilo potvrdno.

Na molbu da podele svoje iskustvo o kvalitetu te promene dobili smo raznovrsne odgovore, ali mogu se svrstati u nekoliko grupa: „kupujemo jeftinije/nekvalitetnije proizvode“, „kupujemo manje nego ranije“, „kupujemo samo neophodne namirnice“, dok veliki broj odgovora svedoči o nemogućnosti građana da priušte čak i osnovne životne namirnice, ističući kako su zbog inflacije primorani da preskaču obroke.

Čak 78,5% ispitanika je odgovorilo da u situaciji rapidnog povećanja cena češće nego ranije čeka da stvari koje su im neophodne budu na sniženju, kako bi mogli da ih kupe, a čak 85% njih je istaklo da sebi mora češće nego što je to ranije bio slučaj da uskrati neke stvari isključivo zbog cene.

U kojoj meri problemi u ekonomskoj sferi utiču na kvalitet života građana najslikovitije govori podatak da je 81,3% njih reklo da je inflacija izuzetno česta tema njihovih svakodnevnih razgovora. Na osnovu ovakvih odgovora možemo uvideti u kojoj meri ekonomska baza oblikuje i duševno stanje.

Kakvu budućnost građani predviđaju?

Poražavajuće je da čak 81,3% smatra da će u budućnosti biti još gore, dok manje od jedne petine ispitanika i ispitanica (18,7%) smatra da je budućnost svetlija od trenutnog stanja.

Na pitanje da obrazlože svoj odogovor, najveći deo onih koji budućnost vide kao negativnu odgovorilo je da imaju takvo mišljenje jer dosta čitaju o trenutnoj situaciji kod nas i u svetu, kao i da im životno iskustvo govori da uskoro neće biti bolje.

Građani koji smatraju da nam predostji svetlija budućnost kao razlog za takav stav najčešće iznose da su po prirodi optimisti, da trenutno rade na unapređenju svoje ekonomske situacije, ili da rade za inostranu kompaniju i da im primanja ne zavise od ekonomskog stanja u Srbiji.

Kontrast koja se između najčešćih potvrdnih i negativnih odgovora može videti na površni pogled deluje najjednostavnije objašnjivo insistiranjem na ličnim razlikama između ljudi: neko je pesimista, neko je optimista, šta se tu može… Ipak, upadljiva razlika jeste da u svim odgovorima koji izražavaju zabrinutost za budućnost možemo uočiti da se radi o stavovima vezanim za društvo (državu, region, Evropu ili ceo svet) i posmatranje kolektivne budućnosti, dok je većina optimističnih odgovora govorila o budućnosti isključivo iz lične, individualne perspektive.

Na sajtu Regionalne informativne agencije JUGpress postavljena je anketa pod nazivom: „Anketa o inflaciji“. Cilj ove ankete je bio utvrđivanje mere u kojoj su određena iskustva, stavovi i mišlljenja o pomenutoj temi rasprostranjena kod čitalaca JUGpress-a.

Sudeći po dobijenim odgovorima, u anketi su učestvovale osobe koje pripradaju većinskom srpskom narodu, ali i osobe romske, albanske i bugarske nacionalnosti.

Malo više od polovine učesnika (njih 56%) bili su muškarci.

Najveći deo učesnika i učesnica pripada grupaciji koja ima između 35 i 65 godina (72%), za njima slede osobe do 35 godina starosti (19,6%), a najmanje je bilo starijih od 65 godina (8,4%) .,

***

BONUS VIDEO: Solidarnoj kuhinji potrebne donacije

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar