Oglas

090218-N-6326B-074 SAN DIEGO  (Feb. 17, 2009) The Naval Medical Center San Diego
PJF Military Collection / Alamy / Profimedia / PJF Military Collection / Alamy / Profimedia

Najređa krvna grupa na svetu otkrivena kod samo 3 osobe: Naučnici sad kažu da to može da predstavlja problem

autor:
04. maj. 2026. 13:27

Čudan medicinski nalaz već privlači pažnju globalne naučne zajednice. Istraživači koji su pregledali stotine hiljada uzoraka krvi navodno su naišli na nešto što se nije sasvim uklapalo u poznate kategorije. Nije bila A, B, AB ili O u uobičajenom smislu. Nije čak bila ni tipična varijanta. Umesto toga, činilo se da je reč o "hibridnoj" krvnoj grupi, nešto toliko neobično da se čini da je samo nekolicina ljudi nosi.

Oglas

Stanje, povezano s onim što naučnici nazivaju B(A) fenotipom, pronađeno je kod samo tri osobe od više od pola miliona uzoraka. To nije samo retko. Gotovo je nevidljivo u populacijskom smislu.

Stručnjaci kažu da bi to moglo ukazivati ​​na skrivene slojeve ljudske biologije koje standardni testovi krvi jednostavno ne otkrivaju. I ostavlja tiho pitanje koje visi u pozadini - koliko još ovakvih ima, a da nisu primećeni.

Najređa hibridna krvna grupa

Kako je objavljeno, otkriće nije došlo iz ciljane potrage za retkom krvlju. Došlo je iz rutinskog rada na skriningu. Istraživači u Tajlandu ispitali su 544.000 uzoraka krvi prikupljenih tokom nekoliko godina i od donora i od bolničkih pacijenata. Obim je bio ogroman.

Većina uzoraka se ponašala tačno onako kako se očekivalo tokom testiranja. U studiji objavljenoj u časopisu Transfusion and Aferesis Science, pod naslovom „Novi alel krvne grupe B(A) otkriven kod donora i pacijenta tokom retrospektivnog pregleda anomalija ABO grupe u tercijarnoj bolnici“, blizu 396 uzoraka pacijenata pokazalo je ono što doktori nazivaju ABO odstupanjima.

To znači da se crvena krvna zrnca i plazma nisu slagali oko rezultata krvne grupe. U većini slučajeva postojala su jednostavna objašnjenja poput efekata medicinskog tretmana ili privremenih promena u krvnim markerima.

Ipak, nekoliko uzoraka se istaklo. I među njima, samo tri osobe su nosile nešto daleko neobičnije. B(A) fenotip.

Jedan slučaj se pojavio kod pacijenta, dva su pronađena kod donora. Samo to je nateralo istraživače da se zastave. Izuzetno je retko videti isti neobičan obrazac u različitim grupama.

Kako markeri šećera u crvenim krvnim zrncima određuju ljudsku krvnu grupu

Ljudske krvne grupe se zasnivaju na sićušnim molekulima šećera koji se nalaze na crvenim krvnim zrncima. Oni deluju kao oznake za imunološki sistem. Tip A ima jednu strukturu, tip B drugu, AB nosi obe, a O nema nijednu. Fenotip B(A) se nezgodno nalazi između kategorija. Tehnički je to krvna grupa B, ali s jednim obratom.

Mutacija u genu ABO neznatno menja enzim odgovoran za izgradnju ovih površinskih šećera.

Zbog toga krv pokazuje slabu aktivnost "sličnu A" iako je i dalje klasifikovana kao B. Rezultat je ono što naučnici nazivaju neslaganjem.

Testovi se ne slažu u potpunosti oko onoga što vide. To može usporiti transfuzije dok lekari dvaput proveravaju kompatibilnost. Stručnjaci sugeršu da je ovo jedan od onih slučajeva gde se biologija ne uklapa uredno u tabelu udžbenika, prenosi N1info.ba.

Kako skrivene varijacije krvi mogu da prođu neotkrivene

Na prvi pogled, ovo izgleda kao naučni kuriozitet. Nešto retko. Nešto gotovo kolekcionarsko u medicinskom smislu.

Sistemi transfuzije krvi uveliko se oslanjaju na tačnost. Ako je testiranje krvne grupe i malo nejasno, bolnicama su potrebne dodatne provere. U hitnim slučajevima, to odlaganje je važno.

Otkriće krvne grupe B(A) pokazuje da standardno testiranje možda neće uhvatiti svaku varijaciju. Neke razlike su previše suptilne. One se nalaze ispod površine rutinskog pregleda.

To takođe pokreće još jednu ideju. Ako postoji jedna retka varijanta, mogle bi postojati i druge.

Stručnjaci navodno veruju da bi moglo postojati više skrivenih krvnih grupa koje čekaju da budu identifikovane, posebno u velikim i genetski raznolikim populacijama.

Ovi nalazi bi mogli značajno preoblikovati transfuzijsku medicinu i poboljšati dijagnostičku preciznost za buduće pacijente u globalnim zdravstvenim sistemima širom sveta.

Genetske mutacije

Nakon dublje analize, istraživači su identifikovali četiri mutacije u ABO genu među retkim slučajevima.

Ovaj gen kontroliše enzim koji gradi markere krvne grupe. Čini se da promene malo menjaju način na koji se enzim ponaša. Nedovoljno da se krvna grupa potpuno promeni, ali dovoljno da zbuni standardne testove.

Naučnici kažu da ovakva otkrića pomažu u popunjavanju nedostajućih delova ljudske biologije. Takođe podržavaju ideju da su sistemi krvnih grupa složeniji od poznatih osam tipova.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare