Foto: privatna arhiva

Nakon devet meseci od podnetih tužbi u slučaju Veliki Crljeni još uvek se ne zna ni koji sud će da sudi niti kada će suđenje da počne, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare "Slučaj Veliki Crljeni - dostupnost ekološke (ne) pravde u Srbiji". Govornici su podsetili da su, po odredbi člana 107 Zakona o zaštiti životne sredine, sudski postupci za naknadu ekoloških šteta hitni.

U uvodnom obraćanju Radisav Raca Jovanović iz Velikih Crljena je podsetio da je Termoelektrana „Kolubara A“ sagrađena 1956. godine u centru sela među kućama staosedelaca. Svima njima je TE Kolubara A udaljena od 10 do 300 metara od kuća. Radisav je svoj život u Crljenima opisao kao „dosta crn“.

„Zagađenje vazduha, zemljišta i vode je ogromno“, rekao je on i istakao da od PM čestica ne može da se diše.

Govorio je o puštanju pare i snažnom zvuku ekranskih cevi, zbog kojih ljudi iz Crljena „ispadaju iz kreveta“.

On je rekao da iz njegovog voćnjaka ni jednu voćku godinama ne pojede. Podsetio da stanovnici Crljena decenijama pišu svim institucijama. Nisu nikada dobili nikakav odgovor, tvrdi on i dodaje da su zbog toga pronašli advokata i pokrenuli tužbe.

Bilo ih je na početku šezdesetsedmoro, ali je na kraju njih petnaestoro pokrenulo tužbe, navodi on.

Sreten Đorđević je govorio o tužbama koje su u ferbruaru 2021. godine u ime 15 meštanki i meštana Velikih Crljena podnete Višem sudu u Beogradu protiv Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije – Termoelektrana Kolubara A.

„Ove tužbe smo pripremali godinu i po dana. Prikupljeno je 12.000 stranica dokaza koji su predati uz tužbe. Ovi dokazi su u devedesetpet odsto slučajeva dokazi prikupljeni iz institucija sistema i samog EPS-a. Ti podaci su svima njima godinama poznati“, rekao je on i naveo da još uvek nisu ni ušli u postupak.

On navodi da je Viši sud u Beogradu doneo četiri „neuobičajene odluke“ i oglasio se nenadležnim. Time je prekršen, kako navodi, Zakon o uređenju sudova koji eksplicitno propisuje da je Viši sud nadležan za ovakve tužbe.

„Tužbe su prebačene u Osnovne sudove. To je opasno jer je suprotno pravnom sistemu ove države i nije urađeno slučajno“, kaže on.

Luka Đorđević, advokat pripravnik i master ekološkog prava je objasnio ulogu presude Evropskog suda za ljudska prava.

„Mi tužbama tražimo da prestanak povrede ljudskih prava ljudi u Velikim Crljenima. Ljudska prava su definisana našim Ustavom i Evropskom konvencijom. Srbija je ratifikovala ovu konvenciju. O primeni konvencije stara se Evropski sud za ljudska prava čije su presude obavezujuće za domaće pravosuđe. Zbog toga meni ne deluje da autoriteti koji sede u Višem sudu ne poznaju ovaj sitem. Izgleda mi kao da se radi o namernoj opstrukciji postupaka. Država radi sve da ovakvi postpuci ne bi izašli pred Evropski sud za ljudska prava. Govorimo o povredama prava na mirno uživanje doma i imovine, povrede prava na zdravlje, na informisanje o stanju i parametrima životne sredine i rizicima po zdravlje“, rekao je on i dodao:

„Tražimo zaštitu povređenih garantovanih prava ličnosti tužioca, uklanjanje izvora opasnosti odnosno ugradnja najboljih dostupnih tehnologija u TE Kolubara A.“

Bonus video – Šampioni zagađenog vazduha Ugalj lošeg kvaliteta, termoelektrane blizu grada

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar