Foto:Filip Krainčanić/Nova.rs

Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučilo je ranije danas da zabrani šetnju u okviru ovogodišnjeg Evroprajda koji se održava u Beogradu, navodeći kao razlog zabrane - bezbednost. Sa druge strane, organizatori Evroprajda poručuju da ne odustaju od šetnje u subotu.

To je za Nova.rs potvrdio Goran Miletić, jedan od organizatora Evroprajda.

„Mi smo u 14.15 dobili obaveštenje od MUP-a da se ne dozvoljava šetnja i u rešenju je navedeno da je razlog zabrane bezbednost. To je sve što znamo trenutno. Naš pravni tim je već počeo da sprema žalbu policiji. U pitanju je ona prva žalba koja se podnosi u roku od 24 sata“, rekao je Miletić za „Novu“.

Zabranu su osudile i pojedine opozicione partije navodeći da se država ovakvom odlukom „povukla pred huliganima, te da iste štiti“, dodajući da će se predstavnici njihovih stranaka pojaviti na šetnji u subotu.

Odluka MUP izazvala je i revolt kod pripadnika i aktivista LGBT+ zajednice koji su danas izviždali premijerku Srbije Anu Brnabić na konferenciji o ljudskim pravima u Domu omladine, uz poruke da ona „zabranjuje ljudska prava“, „hoćemo Prajd“.

Međutim, šta zapravo zakonski predstavlja ova zabrana?

Advokat Aleksandar Đorđević iz Advokatske kancelarije Batić kaže za Nova.rs da su javna okupljanja regulisana Zakonom o javnim okupljanjima i da je zakonom dato diskreciono pravo MUP – u da osim što je njegova obaveza da štiti i brine o bezbednosti ljudi i imovine te javnom moralu i zdravlju, da može i da donese rešenje kojim se zabranjuje okupljanje ukoliko je bilo koje od ovih nabrojanih prava prekršeno ili postoji opasnost od kršenja tih prava građana.

„Protiv ovog rešenja dozvoljena je žalba na koju MUP daje konačnu odluku u roku od 24 sata. Naravno, postoji pravo na upravni spor protiv negativne odluke po žalbi ali imajući u vidu sporost odlučivanja njegovo vođenje bi bilo bespredmetno. Što se tiče mera protiv učesnika zabranjenog protesta, MUP naravno po istom zakonu ima obavezu i pravo da primeni mere protiv ovakvog okupljanja, a osim fizičkog uslovno rečeno razbijanja okupljanja moguće je izreći kazne fizičkom licu od 30.000 dinara za kršenje mera zabrane okupljanja, a kazne za pravna lica idu i do 2.000.000 dinara. U ovom slučaju to bi išlo na teret organizacijama i LGBT udruŽenjima koje budu učestvovale i organizovale zabranjeno okupljanje“, navodi Đorđević.

Kako objašnjava za Nova.rs spontana šetnja uvek može da se desi, ali to ne sprečava MUP da ih gleda kao zabranjeno okupljanje i primeni mere.

„Dakle njihova odluka je u potpunosti da li će dozvoliti bilo kakvu šetnju. Može proći sve tako da ih niko ne dira, a isto tako može i policija da im poruči da je okupljanje zabranjeno i da se raziđu, nakon čega ako okupljeni ne postupe po naredbi sledi legitimisanje i kažnjavanje. Ako je policija rešila da zabrani, zabraniće i da ako šeta njih 10-oro. Njihova je slobodna ocena da li je reč o skupu ili ‘samoinicijativnoj šetnji'“, zaključio je Đorđević.

***

BONUS VIDEO: Brnabić u Domu omladine – Evroprajd