Beč je nekoliko godina zaredom proglašavan za najbolji grad za život na svetu, i to sa dobrim razlogom. Ovaj grad se na pametne i maštovite načine bori protiv visokih temperatura koje donose klimatske promene, a na svakom koraku se vidi prava briga o građanima.

Korisnik Tvitera Marko Dačić objavio je niz mera koje Beč preduzima u borbi protiv nesnosnih vrućina, koje su po svemu sudeći budućnost naše planete.

„Svaki grad se mora razvijati sa vizijom i dugoročnim ciljevima. Sedmi bečki okrug je najtopliji deo grada. Zbog toga se sprovodi projekat u čije su idejno rešenje bili uključeni i stanovnici i vlasnici lokala. Sadnja novih stabala, više zelenih površina, pešačke zone, klupe sa zelenim nadstrešnicama, smanjen obim saobraćaja, ugradjivanje prskalica sa vodenom parom, nove česame, ozelenjavanje fasada… Nova metro linija U5 će dodatno rasteretiti saobraćaj“, piše.

„U toku je i izgradnja hotela sa velikim otvorenim parkom na krovu. Park će biti otvoren za sve. Drveće je važno za mikroklimu u gusto naseljenom gradu. Tamo gde drvo daje hladovinu danju, grad je i noću hladniji“, piše Dačić.

Širom grada su postavljeni tuševi koji ispuštaju rashlađujuću paru. Taktički su postavljeni na nekim od najtoplijih javnih mesta, poput betonskog prostranstva Schwarzenbergplatz. Postoji i aplikacija za lociranje najhladnijih mesta u gradu.

Grad Beč takođe promoviše inicijativu za ozelenjavanje fasada, krova i dvorišta. Obilje zelenila na fasadama čine zgrade znatno hladnijim.

Pročitajte još:

Tako se sprečavaju „ostrva vrućine“ – koje je grad identifikovao kao delove urbanog pejzaža koji imaju izrazito visoke temperature zbog zgrada i puteva koji apsorbuju i ponovo emituju sunčevu toplotu.

Grad nudi sredstva za zelene instalacije, kao i konsultacije o tome koja vrsta biljki je najprikladnija za zgradu, kao i kakvo održavanje zahteva. Zeleni krovovi se finansiraju sa do 20.200 evra, ozelenjavanje fasade sa ulice do 5.200 evra i ozelenjavanje dvorišta do 3.200 evra.

Preduslovi za finansiranje ozelenjavanja uključuju saglasnost vlasnika ili zajednice, procenu troškova i račune za održavanje ozelenjavanja.

U gusto izgrađenim urbanim sredinama zelene fasade mogu biti od velike koristi za mikroklimu, a takođe su i prijatna promena za oko. Hlade vazduh, isparavaju vodu i pružaju stanište i izvor hrane za insekte i ptice.

Visterija i divlje vinove loze pružaju mesta za gnežđenje ptica, dok divlje pčele i leptiri bruje oko kasnog cveta bršljana u jesen.

Ovo je velika korist za biodiverzitet u gradu, ali i za stanovnike koji mogu da posmatraju život koji stvara ova „vertikalna šuma“.

***

Bonus video: Prelepa mesta koja polako nestaju

Pratite nas i na društvenim mrežama:

Facebook

Twitter

Instagram

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare