Oglas

Grbavi kitovi, illustracija
Grbavi kitovi, illustracija / Marco Simoni / robertharding / Profimedia

Najveća beba na svetu dobija više od 100 kilograma dnevno: Naučnici otkrili neverovatnu tajnu mleka plavog kita

21. maj. 2026. 13:22

Za razliku od žena čija trudnoća traje oko devet meseci, ženke plavog kita nose mladunče gotovo punih godinu dana, a rađaju uglavnom između decembra i februara u udaljenim i toplijim delovima okeana. Nakon rođenja počinje neverovatno brz period razvoja mladunca koji naučnici smatraju jednim od najintenzivnijih procesa rasta u životinjskom svetu.

Oglas

Mladunče plavog kita pri rođenju može da bude dugo oko sedam metara i teško između 2.500 i 3.000 kilograma. Tokom prvih meseci života hrani se isključivo majčinim mlekom koje sadrži između 35 i 50 odsto masti. Zbog tako kalorične ishrane mladunče dobija i do pet kilograma na sat, odnosno više od 110 kilograma dnevno. Naučnici navode da za samo šest do sedam meseci mladunče gotovo udvostruči svoju dužinu i dostigne više od 16 metara.

Biolozi objašnjavaju da je ovako brz rast ključan za preživljavanje u hladnim okeanskim vodama. Debeli sloj sala, poznat kao blubber, omogućava mladuncima da zadrže telesnu toplotu i sačuvaju energiju tokom dugih migracija sa majkom. Upravo zbog toga plavi kitovi proizvode izuzetno masno mleko koje se smatra jednim od najhranljivijih u životinjskom carstvu, piše "BiologyInsight".

Kitovi ilustracija
Kitovi ilustracija / Marco Simoni / robertharding / Profimedia

Istraživanja pokazuju i da se ženke plavih kitova najčešće kote jednom u dve do tri godine. To je spor reproduktivni ciklus koji dodatno otežava oporavak populacije nakon decenija komercijalnog lova na kitove tokom 20. veka. Danas su plavi kitovi zaštićena vrsta, ali ih i dalje ugrožavaju sudari sa brodovima, zagađenje okeana, klimatske promene i buka u moru koja ometa njihovu komunikaciju.

Naučnici su tek poslednjih godina uspeli da snime retke prizore dojenja plavih kitova u prirodi. Takvi snimci pružili su dragocene podatke o ponašanju majki i mladunaca, jer se većina ovog procesa odvija duboko ispod površine okeana i izuzetno ga je teško proučavati.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare