Foto: Shutterstock

Svetski dan poezije proslavlja se danas širom sveta na trgovima, u pozorištima i drugim kulturnim institucijama recituju najlepši stihovi, organizuju književne večeri i takmičenja u recitovanju.

Dan poezije ustanovio je UNESKO 1999. godine, a u svrhu promocije čitanja, pisanja i objavljivanja poezije širom sveta. Nekada se ovaj dan slavio u oktobru, a ta tradicija očuvala se još uvek u mnogim državama. Srbija takođe slavi Svetski dan poezije. Kulturni centar Beograda pridružio se slavljenju 2001. godine festivalom „Svetski dan(i) poezije“, a u proteklim godinama pridružili su se i drugi gradovi.

Kako iz Kulturnog centra Beograd podsećaju ovim povodom u Srbiji su do sada gostovali, između ostalih, i pesnici poput Adama Zagajevskog, Eve Lipske, Amira Ora, Uvea Kolbea, Ane Blandijane, Valerija Magrelija, Aleša Debeljaka, Džeroma Rotenberga, Gerharda Falknera i drugih brojnih autorki i autora. Svake godine manifestacija nosi novi tematski predznak, a ove godine program „Poezija kao rad, rad u poeziji“ se usmerava prema temi odnosa i prožimanja sveta poezije i sveta rada.

Ovogodišnje urednice „Svetskih dana poezije“ su Jelena Nidžović i Zorana Đaković Minitti.

Foto:Shutterstock

Kroz tribinske celine i programe ostvarene sa autorima iz Srbije i nekoliko evropskih zemalja, BITEF teatrom i fondacijom Hartefakt, ovogodišnji program ukazaće na nekolika lica „rada u poeziji” – poeziju kao autonomnu umetničku izražajnu delatnost te posledične čitalačke i tržišne „merne jedinice“ za takav rad u savremenom trenutku, poeziju kao sredstvo proizvodnje u drugim umetničkim disciplinama i poeziju u njenom performativno-izražajnom aspektu kao zasebnom vidu rada u zajednici.

U Galerija Artget danas od 18 časova biće organizovana tribina na tu temu u kojoj će učestvovati Alen Bešić (Novi Sad), Bojan Vasić (Pančevo), Ivana Maksić (Kragujevac), Radmila Petrović (Beograd), Stevan Bradić (Novi Sad).

Radmila Petrović Foto: Črt Piksi

U Hartefakt kući u Bulevaru Despota Stefana 7, od 20 časova, biće organizovan pesnički performans „Poezija zna!“ ostvaren kroz saradnju 11 pesnika/inja.

Učestvuju: Danilo Brakočević, Marija Dragnić, Anđela Đokić, Natalija Jovanović, Maša Živković, Mirko Kekić, Aleksa Krstić, Jelena Marinkov, Maša Seničić, Nemanja Stanišić, maturanti 14. beogradske gimnazije: Teodora Jolić i Aleksa Popović.

U Galeriji Artget će večeras od 21 čas biti organizovana tribina o Teatru poezije Jelene Švarc. Kulturni centar Beograda u saradnji sa BITEF teatrom ostvaruje razgovor podsećanja na poeziju Jelene Švarc i osvrtanja na predstavu „Čudo Lavinija“ čiji tekstualni predložak ima pesnikinjinu knjigu „Dela i dani monahinje Lavinije“.

„Čudo Lavinija“ kreće se – dosledno prateći tekst pesničke knjige – složenom događajnom istorijskom matricom judeohrišćanske civilizacije te su u njoj „iznad” stihova Jelene Švarc sudaraju kulise različitih filosofskih i religijskih dogmi. Njena muzika, ritam stihova menja se zajedno sa ritmom disanja, zbog čega ovi stihovi postaju potpuno slobodni, prirodni, fleksibilni, plastični.

Prateći kontinuitet prisustva njene poezije u našoj kulturnoj i jezičkoj zajednici i uzimajući u obzir njen odraz i preplet na pozornici Male scene BITEF teatra, učesnice razgovora nastojaće da izlože potpuniju sliku autorkinog lika i dela, istaknu čitalačke osvrte s jedne i govore o iskustvu rada (sa) njenom poezijom s druge strane. Učestvuju: Jelena Bogavac (režiserka), Joana Knežević (glumica), Zlata Kocić (pesnikinja i prevoditeljka), Enisa Uspenski (rusistkinja, prevoditeljka i redovna profesorka na FDU) Moderacija: Jelena Nidžović. Komad “Čudo Lavinija” biće odigran u 20 sati u sredu 22. marta u Bitef teatru.

Predstava Betmen Robin Beograd
Jelena Bogavac, Premijera predstave „Betmen Robin Beograd“ u Dorćol Platz-u Foto:Dragan Mujan/Nova.rs

Svetski dan poezije proslavlja i Srpsko književno društvo programom koji počinje od 19 časova, od kada će u Francuskoj 7 „proslavljati poeziju“ pesnici Kajoko Jamasaki, Draško Miletić, Jana Rastegorac, Nina Živančević, Jelena Gavrilović, Marijana Jovelić, Vladimir Vukomanović. Ovi autori Svetski dan poezije obeležiće razgovorom i čitanjem svojih pesama, ali i pesama drugih autora. Program SKD uređuje i vodi Nadežda Purić Jovanović.

U Kulturnom centru Vojvodine „Miloš Crnjanski” otvorena je izložba „Vasko Popa – Daleko u nama“ u izdanju Biblioteke grada Beograda i predstavljen zbornik „Sazvežđa Vaska Pope” prof. dr Mihajla Pantića, čime je obeležen Svetski dan poezije.

Izložba je nastala u sklopu obeležavanja stogodišnjice rođenja najznačajnijeg i najprevođenijeg modernog srpskog pesnika Vaska Pope (1922–1991) i fokusirana je na njegovo stvaralaštvo.

Vasko Popa, (1990) Foto:Stevan Kragujević

Izložba vizuelno pristupa Popinom delu na jedan inovativan način. Čine je 23 panoa velikog formata, prevashodno kružnog oblika, koji asociraju na čuvene Popine simbolične krugove. Na panoima su prikazani odlomci iz najznačajnijih tekstova posvećenih Popinom stvaralaštvu: odabrane Popine pesme koje oslikavaju njegovu poetiku, fotografije, crteži, rukopisi i druga građa.

U Nišu je takođe organizovan niz događaja na kojima će se okupiti pesnici i ljubitelji poezije. Program se održava u atrijumu Filozofskog fakulteta u Nišu i u Niškom kulturnom centru (NKC). Od 19.30 biće predstavljena nova knjiga poezije „Svrake, vrane, gavrani“ Aleksandra Vojinovića, koja je premijerno delo u novoj književnoj ediciji „Sigma,“ koju objavljuje Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša. O knjizi će pored autora govoriti Aleksandar Kostadinović, Dragan J. Ristić i Velibor Petković“. Nakon predstavljanja knjige premijerno će biti prikazan poetski film „Distrofija bluz – Dnevnik (ne)običnog života“ reditelja Miroslava Mitića.

U Kontakt galeriji SKC Kragujevac u sredu, 22. marta u 19 sati tradicionalnom manifestacijom „Otvoreni mikrofon“ obeležiće Svetski dan poezije. SKC Kragujevac i ove godine poziva sve ljubiteljke i ljubitelje da podele svoju poeziju sa drugima, u slavu proleća i pesme.

Bonus video: Pesnik Ljubivoje Ršumović kazuje stihove svoje pesme Domovina se brani lepotom 

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar