Društvenim mrežama trenutno "vlada" pesma "1965" koji izvodi Džesi Marf - numera koja je izazvala buru kakvu nismo videli još od ranih dana Lane Del Rej.
Pesma koja je zamišljena kao nostalgični omaž prošlim vremenima, naišla je na oštre kritike zbog navodne neusklađenosti sa savremenim feminističkim vrednostima, ali i na talas zbunjenih komentara publike koja pokušava da dokuči da li je u pitanju parodija ili ozbiljan ideološki promašaj.
Džesi peva o tome kako želi da bude voljena „kao da je 1965. godina“:
„Idemo u crkvu nedeljom, a ponedeljkom ti odlaziš na posao dok ja radim zabavne stvari kod kuće; možda ću dobiti neku ćušku, ali barem mi ne šalješ poruke na Snapchat-u“, peva kontroverzna Džesi čija je prethodna pesma bila hit na TikTok-u.
Tekst pesme evocira slike domaćice iz 60-ih godina, sa redovima koji opisuju idealizovani brak, ženu koja „pravi ručak i ćuti“, i muža koji „nosi pantalone i odlučuje“. Kritičari ističu da, iako Marfi tvrdi da je reč o svesnoj satiri, izvedba i ton pesme nisu dovoljno jasni da bi ta poruka doprela do šire publike.
„Ako je ovo ironija, onda je loše izvedena,“ komentarisala je jedna novinarka za britanski The Independent. „U vremenu kada mlade žene traže uzore koji ih osnažuju, teško je opravdati pesmu koja se igra sa simbolima ženskog potčinjavanja bez jasnog kritičkog otklona.“
S druge strane, armija fanova brani Džesi Marfi, tvrdeći da je pesma zapravo duboko sarkastična, i da je cela poenta u tome da se karikira romantična iluzija o „starim dobrim vremenima“. Na društvenim mrežama kruže komentari poput: „Ona se podsmeva tome, a vi to shvatate bukvalno“ i „Isto kao kad su ljudi mislili da je ‘Born in the USA’ patriotska pesma, a zapravo je bila kritika američke politike.“
Poređenje sa čuvenom pesmom Brusa Springstina nije bez osnova – i ona je godinama pogrešno tumačena kao oda domoljublju. Ipak, razlika je u kontekstu: Springstinova pesma je nastala u drugačijem društveno-političkom trenutku, dok Marfi danas stupa na scenu koja je znatno osetljivija na poruke koje idu „niz dlaku“ tradicionalizmu.
Dodatnu vatru podstakao je muzički spot, u kojem se prikazuje seksualni čin u sceni koja je, kako komentarišu mnogi, „svesno dizajnirana da šokira“. Problem nije samo u eksplicitnosti – već u činjenici da je ciljna publika Džesi Marfi uglavnom maloletna, što je izazvalo zabrinutost među roditeljima i kritičarima.
„Neko ko ima toliki uticaj na devojčice od 12 ili 14 godina ne može sebi da dozvoli ovakvu vrstu vizualne provokacije bez ikakvog konteksta,“ naveo je jedan američki kolumnista. Dok fanovi tvrde da je scena umetnički opravdana i da se uklapa u satirični ton, mnogi smatraju da je linija između umetnosti i neodgovornog senzacionalizma ovde opasno zamagljena.
Spot je „age restricted“, odnosno zahteva da imate barem 18 godina kako biste ga odgledali. Takođe, nije moguće deliti ga na drugim sajtova baš zbog eksplicitnog sadržaja.
Zanimljivo je i da pojedini negativni komenatari imaju više lajkova nego sam spot.
Kontroverzni potez Džesi Marfi može da se uporedi sa još jednim viralnim momentom kojem svedočimo ovih dana: kampanjom za brend American Eagle u kojem je glavna zvezda holivudska miljenica Sidni Svini. Ova jesenja kampanja, usmerena na promociju teksas odeće za generaciju Z, prikazuje glumicu u provokativnim scenama: u uskoj majici ispod haube starinskog Mustanga GT350, gde zatvara poklopac, briše ruke o zadnjicu i odvozi se, ili samo u teksas jakni preko nagog tela.
U više kadrova akcenat je na njenim grudima, atributu koji je Svini nebrojeno puta do sada koristila u svrhu samopromocije.
Korisnici na X-u (nekadašnjem Tviteru) slavili su kampanju kao znak „kraja woke kulture“, uz komentare poput: „Vratile su se provokativne reklame, a woke kultura se bori za vazduh“ i „Woke je mrtav, bejbi. Woke je mrtav“.
Da li je woke mrtav, a feminizam „na aparatima“, saznaćemo u vremenima koja dolaze.