Oglas

Bitcoin gold coin and defocused chart background
Liubomir Paut-Fluerasu / Alamy / Profimedia

„Svi vas lažu zbog novca“: Otkrivene mračne tajne kriptovaluta i kakve veze ima Epstin sa bitkoinom

03. maj. 2026. 13:12

Dokumentarni film „Svi vas lažu zbog novca“ u režiji glumca Bena Mekenzija predstavlja oštru i detaljnu kritiku sveta kriptovaluta, pokušavajući da objasni zašto je ova oblast toliko zbunjujuća i često neshvatljiva običnim ljudima.

Oglas

Film poručuje da je čitav sistem kriptovaluta osmišljen tako da prodaje iluziju. Kriptovalute se predstavljaju kao nešto revolucionarno i uzbudljivo, ali su u suštini namerno komplikovane kako bi delovale vrednije i privlačnije nego što zaista jesu, piše Variety.

Film objašnjava da je upravo ta aura misterije ono što privlači ljude i pretvara ih u gotovo kultne sledbenike. Kao i kod svakog kulta, prisutno je „magično razmišljanje“ odnosno vera da će se nešto veliko desiti, uprkos nedostatku realnih osnova. Tako kripto postaje svojevrsno „digitalno zmijsko ulje“, proizvod čija se vrednost više zasniva na reklamiranju nego na stvarnoj koristi.

Ben Mekenzi, zvezda serija "Orange County" i" Gotham", u ovom filmu nastupa kao ozbiljan istraživač. On je inače studirao ekonomiju i u filmu razgovara sa brojnim akterima iz finansijskog sveta, razotkrivajući manipulacije i prevare koje stoje iza kripto industrije. Posebno se bavi bitkoinom, prvom kriptovalutom, koja je promovisana kao ograničen resurs (maksimalno 21 milion jedinica), čime je stvorena ideja da će njegova vrednost stalno rasti. Međutim, za razliku od akcija ili banaka, bitkoin nije vezan ni za kakvu realnu proizvodnju niti instituciju.

Film takođe pokazuje kako je kripto profitirao na nepoverenju građana prema bankama nakon finansijske krize 2008. godine. Predstavljen je kao pobuna protiv sistema, što ga je učinilo privlačnim, naročito mladima koji žele da budu deo „revolucije“.

Ben Mekenzi profimedia-1090963388
MediaPunch / BACKGRID / Backgrid USA / Profimedia

Mekenzi istražuje konkretne slučajeve, poput El Salvadora, gde je bitkoin uveden kao zvanična valuta, ali se obećani razvoj pokazao kao prazna priča. Takođe razotkriva kompaniju Celsius, koja je funkcionisala kao klasična Poncijeva šema, i slučaj FTX-a i Sema Bankman-Frida, koji je osuđen za veliku finansijsku prevaru.

U intervjuu za WIRED Mekenzi govori o tome zašto smatra da je kripto opasan, zašto anonimnost tvorca Bitkoina koristi čitavom pokretu i zbog čega kriptovalute vidi kao spoj spekulacije, prevare i crnog tržišta.

Mekenzi kaže da mit o Satošiju Nakamotu, misterioznom tvorcu Bitkoina, ima gotovo religijsku funkciju u kripto svetu. Ukoliko bi se otkrilo da je Satoši stvarna osoba, kaže on, cela legenda bi izgubila deo moći.

„Mnogo je bolja priča da sve ostane misterija i da kod dobije gotovo mitološki status, kao da će popraviti sve što ne valja u našem tradicionalnom finansijskom sistemu“, rekao je Mekenzi.

Epstin, ruski oligarsi i kriminal

Poseban deo razgovora odnosi se na Adama Beka, kriptografa za kog su neki mediji sugerisali da bi mogao biti Satoši. Mekenzi ističe da ga nikada nije upoznao, ali da je Bek bio prva osoba kojoj je Satoši navodno pisao. Zatim pominje i njegovu vezu sa Džefrijem Epstinom.

„Adam je kriptograf. On je prva osoba kojoj je Satoši poslao mejl. Dakle, ta osoba koja ne postoji poslala je mejl stvarnoj osobi. To je zanimljivo. Adam je pokrenuo kompaniju Blockstream, a sredinom 2010-ih sastao se sa Džefrijem Epstinom i, koliko se zna, postojao je neki finansijski odnos. Bilo je neke vrste ulaganja u nekom trenutku.“

Epstein Files Jeffrey Epstein Epstinovi dosijei Džefri Epstin 13727378.jpg
CRISTOBAL HERRERA-ULASHKEVICH / EPA

Za Mekenzija je to važno jer, kako tvrdi, kripto od početka nije imao jasnu korisnu primenu. Prva stvarna upotreba bila je kriminal, posebno Silk Road, crno tržište na dark webu.

„Kripto je zaista dobar samo za dve stvari: spekulaciju ili kockanje, odnosno klađenje da će cena rasti ili padati, i kriminal“, kaže on.

On tvrdi da se kriptovalute masovno koriste za nezakonite tokove novca, od izbegavanja sankcija do finansiranja kriminala. Navodi i da je jedna kripto-kompanija procenila da se godišnje preko kriptovaluta finansira oko 150 milijardi dolara nezakonitih aktivnosti.

„Džefri Epstin je voleo kripto. Ruski oligarsi prodaju sankcionisanu naftu Kinezima u zamenu za dronove koje šalju u Ukrajinu, i sve se to radi preko kriptovaluta“, rekao je Mekenzi.

On ne traži potpunu zabranu kriptovaluta, ali smatra da ih treba mnogo strože regulisati. Bitkoin, Ethereum i slične tokene opisuje kao spekulativne šeme, dok stabilne kriptovalute vidi kao još ozbiljniju opasnost jer funkcionišu kao privatno izdati „lažni dolari“.

Tramp od kritičara postao promoter kriptovaluta

Osvrnuo se i na Donalda Trampa, koji je, kako kaže, od kritičara Bitkoina postao veliki promoter kripta. Mekenzi tvrdi da je Trampov zaokret pomogao rastu cena i dao industriji politički vetar u leđa.

„Još 2021. Donald Tramp je Bitkoin nazvao prevarom“, podsetio je Mekkenzi, dodajući da je posle njegovog okretanja kriptu tržište počelo da raste u očekivanju njegove pobede.

Najpotresniji deo njegovog dokumentarca, kaže, bili su razgovori sa običnim ljudima koji su izgubili novac. Jedan radnik iz Teksasa uložio je u kripto jer je želeo da zaradi dovoljno da provodi više vremena sa ćerkom.

PR, KapitalRS, Berza, Akcije, Bitcoin, Crypto, Kriptovalute shutterstock_2648048283a.jpg
Shutterstock

„To je bilo srceparajuće. On je osećao da ju je izneverio kada je izgubio novac. Ja plačem, on plače. Ja sam otac, on je otac“, rekao je Mekenzi.

Na kraju, Mekenzi poručuje da kripto nije komplikovan koliko industrija želi da deluje, već da tehnologija jednostavno ne funkcioniše dobro kao novac.

„Ako vam neko kaže da je blokčejn budućnost, pitajte ga: zar to ne postoji još od 1991. godine?“, rekao je on.

Na pitanje da li kripto ima ikakvu pozitivnu vrednost, Mekenzi odgovara gotovo bez dileme: ne. Jedina „svetla strana“, kaže, jeste to što pokazuje koliko je postojeći finansijski sistem nefunkcionalan.

Upitan koje bi tehnologije kontrolisao, koje promenio, a koje izbrisao, odgovorio je: Veštačku inteligenciju (AI) bi društvo moralo da kontroliše, finansijski sistem bi trebalo promeniti, a kripto bi obrisao.

„Mislim da znamo odgovor. Kripto. Rešite ga se. Pritisnuo bih to dugme. Delete, delete, delete“, rekao je Mekenzi.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare