Oglas

Skupština Srbije (3).jpg
MILOS MISKOV / Ana Brnabić BETAPHOTO

“Dinamikom Ane Brnabić i SNS revizija biračkog spiska biće gotova za 449 godina”: Ovako vlast izbegava da izbaci fantome i preminule sa liste birača

21. maj. 2026. 20:06

Načinom i dinamikom koju predlažu Ana Brnabić i SNS za proveru svih birača upisanih u birački spisak potrebno je tačno 196.881 dana, odnosno 449 godina, saopštio je član Komisije za reviziju biračkog spiska ispred SSP Marko Dimić.

Oglas

Odgovarajući na tvrdnje predsednice Skupštine Ane Brnabić da članovi Komisije imaju pristup svim potrebnim podacima, Dimić ju je nazvao šefom tima za opstrukciju ovog procesa, te dodao:

“Načinom i dinamikom koju predlažu Ana Brnabić i SNS za proveru svih 6.439.365 birača upisanih u birački spisak, potrebno je tačno 196.881 dan, odnosno 449 godina. Toliko bi trajala revizija kada bi se radilo tempom kojim su predstavnici režima za 13 dana napravili svega 1.277 upita u matičnu knjigu umrlih”.

On je ocenio da to najbolje pokazuje da režim ne želi stvarnu i sveobuhvatnu kontrolu biračkog spiska, već samo kupovinu vremena i opstrukciju procesa. Da postoji pristup kompletnim bazama podataka, revizija bi mogla da bude završena za nekoliko meseci”.

Slične tvrdnje prethodnih nedelja izneli su i drugi članovi Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska.

Ognjen Rašuo iz Zeleno-levog fronta je nedavno saopštio da Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave opstruiše jednu od najvažnijih predizbornih reformi tako što odbija da omogući uvid u ključne baze podataka.

ognjen rašuo foto nova.jpg
Ognjen Rašuo Foto: Printscreen/Dnevnik/Nova

Naime, da bi proces revizije uopšte funkcionisao, neophodno je da Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave Komisiji omogući uvid u evidencije iz matičnih knjiga umrlih i jedinstveni birački spisak u određenom formatu, kako bi članovi uporedili te dve baze i videli da li ima preklapanja.

"Oni nama te evidencije ne daju i to je to. Razgovor koji se desio na sednici Komisije, gde nam je čovek iz Ministarstva prvo rekao kako oni ne vode baze, nego evidencije, da bi mesec dana kasnije rekao da ne vode evidencije, nego baze", kaže Rašuo.

Podaci u koje Ministarstvo ne daje uvid, pojašnjava Rašuo, dostupni su opštinskim referentima za birački spisak.

"Mi možemo sada da glumimo da radimo, ali bez tih podataka ne možemo izvršiti reviziju. Komisija je tek u februaru formirana i prva dva meseca smo radili na dokumentaciji koja je trebalo da se usvoji raznim podzakonskim aktima i tu je CRTA odradila lavovski posao. Ti akti kojih ima puno su urađeni kako treba i sada kada smo došli do faktičkog posla koji treba odraditi, u tom trenutku je Ministarstvo reklo da ne može i našli su neka opravdanja koje nemaju veze sa zakonom", kazao je Rašuo.

Pokušaj dematija

Zatim je Brnabić pokušala da ospori ove tvrdnje.

“Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, a koja je formirana u skladu sa najvažnijom ODIHR preporukom, ima pristup: (1) kompletnom biračkom spisku, (2) svim matičnim knjigama (rođenih, preminulih i venčanih), (3) evidencijama prebivališta i (4) evidencijama koja se tiču državljanstava”, napisala je Brnabić na društvenoj mreži X.

Kako je dodala, lično je "radila na ovome, zajedno sa Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Ministarstvom unutrašnjih poslova i Kancelarijom za IT i e-Upravu".

Odmah je usledio demanti i od predstavnika Crte.

Vladimir Erceg (2).jpg
Vladimir Erceg / N1

Kako je za Novu rekao Vladimir Erceg, član Komisije koji je izabran na predlog ove organizacije, nije im omogućen pristup zbirnim podacima i tragovima promena, kao ni ukrštanja koja bi pokazala da su u birački spisak upisani svi koji u njemu treba da budu, ali i da li ima onih kojima tu nije mesto.

“Tačno je da je članovima Komisije još u martu omogućen uvid u podatke o biračima iz jedinstvenog biračkog spiska, a prošle nedelje i u podatke iz matičnih knjiga, evidencije prebivališta i evidencije državljana. Taj uvid, međutim, nije dovoljan iz dva razloga - omogućava samo proveru pojedinačnih birača (slučaj po slučaj) i obuhvata samo trenutno stanje podataka”, kaže Erceg za Novu, a zatim upozorava da bez pristupa zbirnim podacima i tragovima promena koje su u dužim periodima vršene u evidenciji birača, nisu moguća ukrštanja koja bi pokazala da li se u biračkom spisku nalaze svi koji bi morali u njemu da se nađu, kao i to da li su svi koji jesu upisani u spisak, upisani s valjanim osnovom.

“Nije moguće utvrditi ni da li su i na koji način činjene manipulacije biračkim spiskom. Komisija, dakle, s pristupom koji joj je do sada omogućen ne može da ostvari ciljeve zbog kojih je osnovana”, rekao je Erceg.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare