Foto:Zoran Lončarević/EPA-EFE/VALDRIN XHEMAJ

Direktor beogradskog Foruma za etničke odnose Dušan Janjić i docent Fakulteta političkih nauka Stefan Surlić ocenili su da odlazeći premijer Kosova Aljbin Kurti ima sve veću popularnost među biračima na Kosovu, kao i da pred novim mandatarom Avdulahom Hotijem stoji veoma težak zadatak da reši političku krizu na Kosovu i nastavi dijalog Prištine i Beograda.

Odluka Ustavnog suda Kosova (o Avdulahu Hotiju) deblokira proces formiranja vlade. Na institucionalnom planu, sada će se znati ko vlada, mada je činjenica da je Kurti od kada je opozvan doneo više odluka, nego što bi jedna vlada u roku od godinu dana. Tako će ova vlada imati problema sa njegovim nasleđem, i finansijski, i budžetski. Ali, ja mislim da to ne donosi rešavanje glavnog problema, to je poliitčka nestabilnost unutar albanskog političkog korpusa“, rekao je Janjić u Novom danu N1.

Dodaje da uprkos svemu, Kurti ima veliku popularnost, jer veliki broj građana smatra da će „ukloniti ratne i kriminalne strukture“.

„On već 5. juna kreće na ulice. Očigledno je da će se i dalje boriti za nove izbore. I tu će borbu kombinovati sa onim što zna da radi, suzavac u parlamentu, izlazak iz parlamenta, bojkot na ulicama, znači biće tu kombinacija građanskog i drugog otpora. Ono što je sa druge strane, je ‘masa’ stranaka koji čine aparat. Kod njih se već primetila nervoza i pred ove izbore. I vidi se preterani strah od Kurtija. Oni su već u fazi preispitivanja, da li ostati ostati u sadašnjim strukturama, tako da će se nestabilnost preneti u restruktuiranje drugih partija, ne samo vladajućih“, naveo je Janjić.

On je ocenio da ga situacija na Kosovu podseća kao sa onom kada je Tomislav Nikolić napustio SRS, i prema njegovim rečima, cilj Kurtija je da povećanjem popularnosti „stvori situaciju da stvori vlast pre nego što se održe izbori“.

Surlić je kazao da je odluka Ustavnog suda Kosova očekivana, zato što „proizilazi iz logike funkcionisanja poarlamentarnih sistema“.

„Nemoguće je da se partiji koja je osvojila najveći broj glasova na izborima dodeli monopol nad određivanjem mandatara, i samim tim ova odluka kaže da predsednik Kosova, u ovom slučaju Hašim Tači, ponudi nekoj drugoj opciji mesto mandatara za sastav nove vlade. Ulazimo u veoma zanimljivu političku priču, budući da postoji većina za novu vladu, ali kao što je već rečeno, pokret Samoopredeljenje sve više jača, i sada je samo ključno pitanje za koju će se strategiju opredeliti Aljbin Kurti“, napomenuo je Surlić.

Prema njegovom mišljenju, Kurti ima nekoliko opcija, da radikalizuje svoje političko delovanje, da osujeti formiranje nove vlade i izazove političku krizu , ili „će se pritajiti i sačekati da možda ova vlada napravi sama sebi problem“.

„Kurti je već duže vreme talac sopstvenih izjava i obećanja. Prvo se obratio Ustavnom sudu, pokazujući time poverenje i želju da sve prođe institucionalno, a onda je izjavio da je odluka Ustavnog suda neprihvatiljiva. Tako da, ukoliko pođemo od onoga juče što je izjavio, onda možemo očekivati da će se protiviti toj odluci i daće posegnuti za dobro poznatim radikalnim metodama“, kaže Surlić.

Janjić: Hoti partijski kadar, ali sa iskustvom u vladi

Komentarišući imenovanje Hotija za novog mandatara, Janjić ocenjuje da je on „partijski kadar, ali sa iskustvom u vladi“.

„U jednom od saziva vlade, bio je vrlo dobar ministar finansija. Ko ga lično poznaje, a imao sam tu priliku, može da se kaže da se radi o jednom ozbiljnom čoveku. Jedan čovek koji je ‘neoštećen’ prošao, iako je doživeo neke vrlo neprijatne stvari, pre svega od srpske strane, krajem devedesetih. Pripada jednoj stranci koja se za razliku od Samoopredeljenja razlikuje po institulizaciji delovanja. Mislim da će biti vrlo dobar premijer u vrlo teškoj situaciji“, podvukao je Janjić.

Surlić je napomenuo da je prvi uslov nove vlade nastavak dijaloga sa Beogradom.

„Od ove vlade se očekuje, da ukoliko želi da izbegne sudbinu prethodne dve, da mora da sarađuje sa administracijom predsednika SAD, jer prethodna vlada je upravo pala zbog neposlušnosti prema SAD, prema zahtevu da se ukinu takse, da nema recipročnih mera, i da mora postojati momentalna volja za nastavkom dijaloga i postizanjem nekog sporazuma“, naglasio je Surlić.

Dodaje da će se od nove vlade očekivati nastavak dijaloga, pa čak „i nešto ambicioznije, nekakav sporazum sa Beogradom“.

Janjić je kazao da prema odluci Ričarda Grenela, Hotijeva vlada treba da 15. juna napravi reviziju i da „kaže da li idu ka potpunom ukidanju taksi“.

Surlić je naveo da će u nastavku dijaloga biti veoma komplikovani napraviti „nešto što se može nazvati finalnim dogovorom sa Srbijom“.

„Koliko vidim, Beograd još uvek ima nameru da podržava ideju razgraničenja, i vidi u tome jedinu mogućnost, odnosno nešto što se može nazvati finalnim dogovorom. Sa druge strane, u Prištini je potpuno druga atmosfera, razgraničenje se ne nudi kao opcija, ne podrazumeva se čak ni da zajednica srpskih opština može biti neko kompromisno rešenje, tako da u ovom trenutku ne vidim ni jednu tačku koja bi mogla biti prostor za kompromis između Beograda i Prištine“, podvukao je Surlić.

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar