Foto: Shutterstock

Povraćanje, dijareja, visoka temperatura, bolovi u stomaku simptomi su stomačnog gripa, koji izazivaju „Rota“, „Adeno“ i „Noro“ virusi, koji se najlakše i najbrže prenose, a zaraženi pacijenti svih uzrasta, još od decembra 2022. pune čekaonice domova zdravlja i dečjih bolnica. Lekari upozoravaju da pojava krvi u stolici ili tokom povraćanja, ukazuje na moguće ozbiljne komplikacije i zahteva hitan pregled.

Pročitajte još:

U dečjim bolnicama najveće gužve bile su krajem prošle godine, a sada se situacija polako smiruje.

„Pre zimskog raspusta, krajem decembra, bilo je najviše obolele dece, bilo je raznih respiratornih virusa zajedno sa stomačnim. Sad je zatišje, nemamo mnogo pacijenata, što ne znači da neće biti novog talasa obolelih. Imali smo nedavno hospitalizovanu bebu sa Adeno virusom, ali sada je stabilizovana“, kaže za Nova.rs dr Olivera Ostojić, načelnica Dečje klinike u KBC “Dr Dragiša Mišović”.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

Kada nastupe prvi simptomi, i deca i odrasli moraju se pridržavati istih terapija.

„Najvažnije je odmah početi sa probioticima, temperatura veća od 38 se obavezno skida, važno je hidriranje, uzimanje što više tečnosti, vode, čajeva, kako ne bi došlo do dehidratacije organizma, što se najčešće dešava kod male dece. Rota, Adeno i Noro virus mogu da se izoluju, ali je važna higijena ruku, toaleta i čitavog prostora u kojem zaraženi provodi vreme“, savetuje dr Ostojić.

U poslednjih nekoliko nedelja, osim respiratornih virusa, kovida-19 i gripa, stariji građani žale se na stomačne probleme.

Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

„Svake godine u zimskom periodu tokom januara i februara javljaju se stomačni virusi. Ovaj talas će proći do marta, a zaraženi treba da znaju da virus mora da se preleži, tačnije da moraju da izdrže minimum tri do pet dana, koliko mogu trajati simptomi. Tokom tog perioda najvažnije je da vode računa o higijeni, pranju ruku, ali i hrane, obavezno dobro pranje povrća i voća. Kada dođe do zaraze, prvo se javljaju grčevi, potom dijareje i povraćenje, a ovi virusi se najlakše i najbrže prenose. Virus iscrpi organizam, toliko da je neohodan oporavak, tačnije nakon prestanka simptoma, čovek mora da odmori i da povrati energiju kroz zdravu i jaku ishranu i unos mnogo tečnosti. Građani često odlaze bolesni na posao, a deca u školu, što dovodi do komplikacija“, kaže za Nova.rs dr Mirjana Dragić, doktorka opšte prakse, u jednom beogradskom domu zdravlja.

Naime, stomačni grip ili gastroenteritis predstavlja upalu gastrointestinalnog trakta koji izazva virus.

Iznenadna mučinina, povraćanje
Foto: Shutterstock

„Dolazi do povećanja količine tečnosti u crevima, pre svega u debelom crevu, upaljeno tkivo ne može da apsorbuje vodu ni hranljive elemente, pa se javlja dijareja. Kod dece, u najmlađim godinama, dijareja može biti tako teška da izazove dehidrataciju i potrebu za rehidratacijom u hospitalnim uslovima. Najčešći virusi koji izazivaju ‚stomačni grip‘ su Rotavirus, Norovirus i Adenovirus“, objašnjava za Nova.rs dr Slavica Maris, epidemiolog i načelnica jedinice za zarazne bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje Beograd.

Uobičajeni simptomi stomačnog virusa su mučnina, povraćanje, dijareja, bolovi u stomaku, povišena telesna temperatura.

„Međutim, ako se pojavi krv u stolici ili prilikom povraćanja, ili masne stolice neprijatnog mirisa, kao i uobičajeni simptomi koji ne prolaze, odlazak kod lekara je neophodan. Simptomi su najizraženiji prvih nekoliko dana, a mogu potrajati i do 10 dana, nakon čega bi trebalo da počnu da se smiruju. Najrizičnije grupe su mala deca, starije i iscrpljene osobe, ljudi sa oslabljenim imunitetom, osobe koje žive u nehigijenskim uslovima“, navodi doktorka.

Foto: Shutterstock

Lekovi za stomačni grip ne postoje.

„Ali postoji simptomatska terapija koja može da ublaži tegobe i ubrza ozdravljenje. Preporučuje se odmor, lekovi za spuštanje temperature, voda, supe i čajevi da bi se sprečila dehidratacija, prilagođena ishrana pirinač, kuvani krompir, tost, banane, i probiotici. Treba izbegavati masnu, prženu, slanu i začinjenu hranu, alkohol, mleko i mlečne proizvode“, savetuje dr Maris.

Jačanje imuniteta je jedina prevencija od stomačnih virusa.

„Pre svega treba unositi dovoljno vitamina i minerala, sprovoditi higijenske mere, češće pranje ruku i dezinfekcija predmeta i površina koje svakodnevno koristimo. Probiotici se u sezoni stomačnih virusa mogu uzimati i preventivno jer pomažu u održavanju dobrog zdravstvenog stanja, poboljšavaju imunološke funkcije održavajući normalnu želučano-crevnu funkciju“, naglašava doktorka Maris.

BONUS VIDEO

Koje je tvoje mišljenje o ovoj temi?

Ostavi prvi komentar